Nedostatak odgovarajuće radne snage je izazov sa kojim se privrednici suočavaju iz godine u godinu, zbog čega je potrebno da se nastava u obrazovnim institucijama osavremeni i preispita sadržaj obrazovnih programa, ocijenili su u Privrednoj komori (PKCG).
“Privredni rast je presudno važan za prosperitet jednog društva i njegovih članova, a on se temelji na kvalitetnoj i kompetentnoj radnoj snazi iz toga razloga je potrebno dalje raditi da se adekvatno uredi obrazovni sistem i prihvati kultura ‘društva koje uči’ koja bi bila generator ekonomskog kulturnog i opšte-društvenog napretka.
Na nedostatak odgovarajuće radne snage, kako dodaju, utiče veliki broj faktora, prije svega sezonski karakter privrede, mala mobilnost radne snage u Crnoj Gori, deficit niže kvalifikovane radne snage, angažman iskusnih timova za određene poslove, neusklađenost školskih obaveza sa sezonom itd.
“Strana radna snaga se uglavnom zapošljava za kvalifikacije nižeg nivoa obrazovanja. Zanemarljiv je broj izdatih dozvola za rad strancima sa visokim obrazovanjem”, kazali su iz PKCG.
Podsjećaju da je istraživanje Privredne komore pokazalo da kada su u pitanju znanja vještine i komptenecije crnogorskih i studenata iz inostranstva mišljenja privrednika su podijeljena.
Od anketiranih privrednika 22,3 odsto ima stav da su kvalitetniji oni radnici koji su završili studije u inostranstvu dok 41,5 odsto njih smatra da je to samo djelimično tačno. Samo sedam odsto privrednika smatra da kvalitetniju radnu snagu predstavljaju oni koji su školovali na crnogorskim institucijama visokog obrazovanja, dok 29,2 odsto anketiranih nije do sada imalo priliku da zapošljava svršene studente sa stranih fakulteta.
U Crnoj Gori je, krajem jula, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, ukupno bilo 4.587 zanimanja, od kojih se skoro polovina odnosi na visokoškolce, preciznije 2.154. U prošloj godini iskazana je tražnja za 1.800 zanimanja, od čega 838 za visokoškolce.
Pomoćnica direktora ZZZCG Sanja Rabrenović za “Vijesti” je rekla da pojam deficitarnosti određenih zanimanja obuhvata sagledavanje iz više aspekata, regionalnog i periodičnog, gdje i kada se analiza obavlja.
“Znači, neka zanimanja u određenim regijama, npr. na primorju mogu biti deficitarna, a da su ta ista zanimanja u središnjem regionu suficitarna. To se naročito odnosi na potrebe tržišta pri sezonskom zapošljavanju ili aktuelnim projektima, kada je potražnja veća od ponude, kao za zanimanja iz oblasti ugostiteljstva (servir, točilac pića, pomoćni kuvar, konobar) i građevinarstva, kada se traže kvalifikovani građevinski radnici (tesar, armirač, zidar, betonac, fasader)”, objasnila je Rabrenović.
U PKCG-u smatraju da je u cilju unapređenja stanja na tržištu rada potrebno da se nastava u obrazovnim institucijama osavremeni, odnosno da se ponudi prenošenje znanja putem IT (sugestije privrednika govore da je za 21. vijek dosadašnji vid nastave dosadan i zastareo).
“Zahtjevi privrednika se odnose na potrebe da se više radi na učvršćivanju sistema vrijednosti kod učenika (posvećenost poslu, radoznalost, želja za učenjem…). Takođe je potrebno da se poreskim olakšicama stimulišu privredni subjekti koji učestvuju u obrazovnom sistemu. U cilju unapređenja uslova učenja, država treba da se postara da ukloni administarativne barijere za donacije i pomoći školama”, poručili su iz PKCG-a.
Dodaju i da je neophodno kontinuirano preispitivati sadržaj nastave iz razloga što je i dalje u fokusu norma nastavnika, a potrebe učenika.
“Primjer: jezik najjače evropske ekonomije Njemačke, koji je maternji za više od 100 miliona ljudi u Crnoj Gori uči zanemarljiv broj učenika i pored zahtjeva učenika i djece. Nastaviti sa modularizacijom programa i u srednjem i u visokom obrazovanju i razviti veći broj primijenjenih studija u visokom obrazovanju”, navode iz PKCG-a.
Potražnja za profesorima matematike, fizike, klavira...
Prema riječima Rabrenovićeve, već duži period karakteristični su primjeri potražnje za nastavnim kadrom prirodno matematičke struke (profesor matematike, fizike, biologije, hemije), elektroničari, zatim profesor muzičke grupe predmeta, profesor klavira, violine i gitare. Najtraženija zanimanja, i po posljednim podacima, su pravnici i ekonomisti. I pored činjenice da su iskazane potrebe poslodavaca za ovim zanimanjima najveće, zbog velikog broja osoba sa ovim profilom, najviše je i nezaposlenih diplomiranih pravnika i ekonomista na evidenciji. “Zanimljivo je da se značajan broj mladih, godinama unazad, opredjeljuje za školovanje upravo u ovim područijima rada”, kažu iz PKCG.
Bečelor diplome nijesu prepoznate na tržištu rada
Iz PKCG su objasnili da reforme obrazovnog sistema iz 2017. godine i uvođenje modela studiranja 3+2+3 u visokom obrazovanju će kao posljedicu imati produkciju velikog broja bečelor diploma od 180 ECST kredita, kvalifikacije nivoa obrazovanja VI Nacionalnog okvira kvalifikacija.
“Činjenica je da do sada ove diplome nijesu bile prepoznate na tržištu rada, a većina sistematizacija za visoko obrazovanje predvidja VII nivo obrazovanja, što znači da ukoliko se ovo ne promijeni, praktično svi studenti nakon završetka osnovnih studija bi trebalo da nastave studije još dvije godine da steknu diplomu mastera, odnosno VII2 kvalifikaciju nivoa obrazovanja. Takođe, zakonska regulativa iz mnogih oblasti za obavljanje djelatnosti traži najmanje VII nivo, tj. najmanje 240 ECST kredita odnosno četvorogodišnje studije, kako u oblasti za rad u obrazovnim ustanovama tako i za dobijanje licenci za rad za tehničke oblasti, što dodatno usložnjava zapošljavanje kadrova sa osnovnim studijama”, rekli su iz PKCG-a.
Kako je posljednjih godina došlo do povećanja nezaposlenosti visokoškolaca na tržištu rada i to od 5,1% u 2005. godini, pa do 12,6% u 2018. potrebno je uložiti dodatni napor da se situacija o ovoj oblasti poboljša, smatraju u PKCG-u.
“Podatak da tražnja za visokoškolcima raste, a istovremeno raste i broj nezaposlenih visokoškolaca na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, ukazuje na problem neusklađenosti ponude i tražnje”, zaključuju u PKCG-a.
Bonus video:
