Investiciona klima i poslovno okruženje u Crnoj Gori nijesu se u prošloj godini promijenili u odnosu na prethodnu, ocijenili su danas predstavnici Savjeta stranih investitora (SSICG) i dodali da stagnacija ipak šalje poruku da ima još prostora za poboljšanje.
Član Upravnog odbora SSICG, Szabolcs Horvath je, predstavljajući šesto izdanje Bijle knjige, rekao da je indeks, koji predstavlja procjenu jednostavnosti i efektnosti poslovanja u Crnoj Gori, iznosio 6,3 i da se nije promijenio u odnosu na prethodnu godinu.
"To je, prema našoj percepciji, jedan prihvatljiv nivo, ali stagnacija ipak šalje poruku da ima još prostora za poboljšanje, a posebno u ovoj godini, koja će biti veoma teška. Dakle moramo da uložimo dodatne napore kako bi poboljšali konkurentnost crnogorske privrede", kazao je Horvath na konferenciji za novinare.
Bijela knjiga, ključni dokument koji izdaje SSICG, ukazuje na glavne izazove sa kojima se ulagači suočavaju u poslovanju na crnogorskom tržištu.
SSICG je u najnovijoj Bijeloj knjizi dao 92 preporuke.
U oblasti tržišta rada, oporezivanja i korporativnog upravljanja članovi SSICG su uočili napredak, dok vladavina prava i razvoj nekretnina bilježe negativne trendove. Kada je u pitanju ocjenjivanje po sektorima, pokazatelji za turizam i bankarstvo su porasli, za telekomunikacije i informaciono-komunikacione tehnologije (ICT) su stabilni, dok su za oblast proizvodnje pali.
Horvath je saopštio da je SSICG imao pozitivnu saradnju sa crnogorskom Vladom prilikom izrade preporuka, ali da se još čeka da se više preporuka integriše u neka rješenja izvršne vlasti.
"Prethodnih nekoliko godina Vlada je stvarno ostvarila određeni napredak, a posebno u smislu zakonodavstva. Uklonjene su određene barijere i poboljšani zakoni. Ali, koliko mi shvatamo situaciju, postoji jaz između zakonodavstva i kako se ono u realnom životu sprovodi. Vjerovatno naši članovi uviđaju taj jaz i zbog toga mi nijesmo vidjeli napredak"
On je, kao jedan od primjera, naveo Zakon o strancima, koji je početkom ove godine izmijenjen, nakon čega je 1. aprila počeo da se primjenjuje, da bi se, ubrzo zatim, odložila primjena pojedinih odredbi do 1. novembra.
"Vjerujemo da prilikom izmjena tog zakona nijesu uzeti u razmatranje kometari svih zainteresovanih subjekata i da je taj akt donesen malo na brzinu, mada razumijemo namjeru Vlade po pitanju tog zakona. Međutim, rezultat tog zakona je na neki način proizveo nesigurnost među stranim investitorima i potencijalnim ulagačima", rekao je Horvath.
On je ocijenio da je Vlada, odlaganjem primjene odrđenih odredbi, dala Savjetu i drugim subjektima mogućnost da sarađuju po tom pitanju, kako bi se došlo do boljih rješenja.
"Što se tiče onih uobičajenih oblasti u kojima smo naveli određene preporuke, to su uglavnom one oblasti koje su već i ranijih godina pominjane - zapošljavanje, pitanje oporezivanja, nekretnine, dozvole hipoteke, korporativno upravljanje i vladavina prava", saopštio je Horvath.
Na pitanje šta je uticalo na stagnaciju indeksa, Horvath je odgovorio da je to u stvari indeks percepcije, gdje su uzete u obzir različite oblasti koje su članovi SSICG bodovali.
"Prethodnih nekoliko godina Vlada je stvarno ostvarila određeni napredak, a posebno u smislu zakonodavstva. Uklonjene su određene barijere i poboljšani zakoni. Ali, koliko mi shvatamo situaciju, postoji jaz između zakonodavstva i kako se ono u realnom životu sprovodi. Vjerovatno naši članovi uviđaju taj jaz i zbog toga mi nijesmo vidjeli napredak", objasnio je Horvath.
Prema njegovim riječima, u nekliko posljednjih godina u izdanjima Bijele knjige ponavljaju se iste ili slične preporuke, jer su u pitanju dugoročni problemi koji se ne mogu lako riještii, za na primjer godinu.
Član Upravnog odbora SSICG, Giulio Moreno, saopštio je da u najnovijem izdanju Bijele knjige ima nekih novina.
Na pitanje da li u SSICG gledaju blagonaklno na to što je crnogorski parlament zaustavio neke investicije u Crnoj Gori, kao što je na primjer Kraljičina plaža, Horvath je odgovorio da se nijesu bavili tim pitanjem
"U prošlosti smo podvlačili i naglašavali određen stvari koje su slabe u zakonodanom sistemu i sprovođenju zakona, a sada smo malo promijenili taj pristup i pokušavamo da imamo dosljedniji dijalog sa Vladom kako bi došli do konkretnih rješenja", poručio je Moreno.
On smatra da država Crna Gora mora da preduzme neke važne korake kako bi poboljšala zakonodavstvo i privukla strane investitore.
"Govorimo o državi koja je 2008. i 2009. godine bila lider u regionu u smislu privlačenja investicija, ali se ta situacija, na žalost, promijenila u proteklih par godina", rekao je Moreno.
Da bi to promijenilo, potrebno je, kako je ocijenio, da se stavi fokus na neka specifična pitanja.
"Jasno je da su turizam i energetika dvije glavne oblasti privrede u Crnoj Gori. Tu ima dobrih signala, na primjer u oblasti energetike. Naredne sedmice će vjerovatno biti potpisan veoma bitan ugovor o zajmu. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) će dati kredit za vjetruelektranu na Krnovu i to će biti investicija vrijedna nekih 130 miliona EURA", kazao je Moreno.
On je naveo da je bitno da se kombinuju investicije u turizmu sa ulaganjima u infrastrukturu.
"Bilo bi neophodno da se Vlada, na određeni način, obaveže da privuče velike investitore i da im pomogne u implementaciji njihovih projekata. Shvatili smo da u određenim slučajevima, kada govorimo o koncesijama i privatizaicji, postoji malo problema sa birokratske tačke gledišta, odnosno ne postoji taj lagani pristup investicijama i to mora da se promijeni", saopštio je Moreno.
Na pitanje da prokomentariše to što ministri u Vladi u posljednje vrijeme vrlo često medije navode kao krivce za nedostatak investicija i da li se slaže sa tim da su mediji glavna barijera, Moreno je rekao da smatra da mediji nijesu problem.
"Mediji u Crnoj Gori su prilično otvoreni i postoji taj dijalog. Mediji nijesu nikako barijera za investicije. Bilo bi veoma bitno da imamo tu jasnoću u cijelom ovom prcesu privatizacije da se pojednostave postupci, jer to stvara barijere za investitore, a ne da li postoji neko izveštavanje medija ili ne", poručio je Moreno.
Kada su u pitanju glavni izazovi sa kojima se investitori suočavaju, predstavnici SSICG su kao neke od njih naveli nefleksibilnost u procesu zapošljavanja.
"To je veliko pitanje za većinu investitora", rekao je Horvath.
On je, komentarišući oporezivanje, ocijenio da je porez na dohodak privrednih društava od devet odsto povoljan, ali da treba sagledati i dodatne namete i takse, koji opterećuju poreske obveznike, kao što su neki opštinski porezi i takse.
"Sve u svemu imamao ukupno cifru koja je mnogo veća od devet odsto", kazao je Horvath.
On je ocijenio i da nepredvidljivost i neplanirane promjene u poreskoj politici čine život investitorima težim.
"Što se tiče nekretnina i hipoteka imamo duge postupke, kao i razlike u administrativnim postupcima od jedne opštine do druge i katastara“, rekao je Horvath.
SSICG je, u oblasti korporativnog upravljanja, tražio da postoji transapentnije i bolje zakonodavstvo što se tiče finansijskog izvještavanja preduzeća i procjene nekretnina.
"U oblasti vladavine prava, tu je najteže nešto reći. U toj oblasti imamo duge postupke pred sudovima i nesigurost u smislu sporovđenja ugovora i drugih ugovornih odnosa između preduzeća“, kazao je Horvath.
Na pitanje da li u SSICG gledaju blagonaklno na to što je crnogorski parlament zaustavio neke investicije u Crnoj Gori, kao što je na primjer Kraljičina plaža, Horvath je odgovorio da se nijesu bavili tim pitanjem.
"Ne bih to komentarisao. Jednstavno to je naš stav i ne želimo da se miješamo u te stvari“, zaključio je Horvath.
Bonus video:
