Nacrtom zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, vlada sebi daje mogućnost da po osnovu ugovora koji zaključi sa nekim investitorom stavi van snage lokalni planski dokument, odnosno, da nju i tog investitora ne obavezuje važeća planska dokumentacija.
U udruženju "Naše ognjište", koje okuplja vlasnike privatne svojine iz 11 opština, to rješenje smatraju neprihvatljivim zato što nijedan dio ugovora ne bi smio da važi ako nije u skladu sa planskom dokumentacijom koja je na pravnoj snazi u trenutku njegovog potpisivanja.
"To je važno jer je planska dokumentacija razrada prava svojine na nepokretnostima na terenu i ne trpi takav vid ugrožavanja i uskraćivanja osnovnih pravnih, ekonomskih i tržišnih garancija", kazao je za "Vijesti" predstavnik grupe Božidar Čarmak.
Novina u odnosu na postojeći zakon je što nacrt sadrži rješenja za uređenje imovinsko-pravnih pitanja na urbanističkoj parceli. Predviđeno je da u cilju sprovođenja planskog dokumenta vlasnici katastarskih parcela koje su dio urbanističke parcele rješavaju sporazumno, a ako ne postignu sporazum o naknadi, onda se mogu obratiti sudu za utvrđivanje naknada i u tom slučaju bi se primjenjivao zakon o eksproprijaciji.
Čarmak kaže da je sporno što se predviđa eksproprijacija i miješanje države umjesto licitacije parcele, učešće investitora, mogućnosti davanja ponuda i drugih tržišnih varijanti. Vlada je ranije predlagala izmjenu Zakona o ekspropijaciji koji bi joj omogućio da samo određuje javni interes i naknadu i da žalba vlasnika na njen iznos ne odlaže postupak oduzimanja privatne imovine. Predlog je povučen jer je protiv bila opozicija i SDP.
Vlasnicima privatne imovine neprihvatljivo je i rješenje da se primorske opštine pretvaraju u “obalno područje zajedno sa teritorijalnim vodama Crne Gore” što automatski znači prenošenje svih zajedničkih i posebno planskih ovlašćenja na republički nivo. Neprihvaljivo im je i rješenje da planski dokument ima snagu podzakonskog, a ne zakonskog akta pošto zadire u privatnu svojinu.
"Podzakonske akte mogu donositi i mjenjati različiti organi lokalni i republičku, što je neprihvatljivo s obzirom na značaj po privatnu svojinu, investicionu klimu, tržište nekretnina. Predviđeno je da se u planske dokumente koji obuhvataju područje morskog dobra obavezno ucrtava linija granice morskog dobra u skladu sa zakonom o morskom dobru. Tim rješenjem je omogućena proizvoljnost kada se određuje linija morskog dobra jer je zakonom o morskom dobru ta linija krajnje "rastegljiva". To direktno kompromituje privatnu svojinu u najatraktivnijoj zoni u državi“, istakao je Čarmak.
Smatraju da je prilikom planske razrade područja nacionalnih parkova i "obalnog područja" moguće uvažiti osobenosti tih lokaliteta bez "posebnih" planova.
"Javni interes" postaju luksuzni hoteli, vinogradi, firme sa 50 ljudi
Za grupu "Naše ognište" sporna su i rješenja u nacrtu zakona kojima je definsano koji su objekti od javnog značaja. Smatraju da turistički objekti sa četiri i više zvjezdice ne mogu biti "objekti od javnog značaja" jer je to turistička, a ne građevinska kategorija i ne spada u oblast planiranja i gradnje.
Dodaju da objekti ruralnog razvoja (poljoprivredni prostori, etno sela, vinogradi) ne mogu biti objekti od javnog značaja i kao takvi potencijalni predmet eksproprijacije.
"Pitanje objekata od javnog značaja ugrožava privatnu svojinu. Predviđeno je da se takvim objektom smatra i objekat koji zapošljava najmanje 50 ljudi. To otvara neka pitanja. Da li se tu računaju samo oni koji su zaposleni za stalno? Da li ti ugovori moraju postojati prije donošenja dokumentacije? Ako kasnije taj broj bude ispod 50 radnih mjesta kakva je pravna sudbina tog objekta", naveo je Čarmak.
Vlasnici privatne imovine okupljeni u ovom udruženju smatraju da pojedinačno minihidrocentrale, minivjetroelektrane, solarne elektrane, ne mogu biti "objekti od javnog značaja", izuzev u slučaju ako se ne radi o "poljima" tih objekata koji djeluju kao jedna cijelina i imaju značajniji energetski kapacitet.
Bonus video:
