Regulatorne agencije za elektronske medije, nadzor osiguranja, ljekove i Komisija za hartije od vrijednosti prošlu godinu završile su sa pozitivnim finasijskim rezultatom od 186.348 eura, pokazuju izvještaji u koje su “Vijesti” imale uvid. Regulatori ovu prikazanu simboličnu dobit moraju uplatiti u državni budžet.
Opozicione partije su prilikom prošlogodišnje rasprave o izvještajima za 2013. upozorile da regulatori namjerno naduvavaju svoje troškove da bi imali što manju dobit i više novca potrošili na sebe, a manje uplatili u budžet. Novi izvještaji pokazuju da su im troškovi rasli i u 2014. godini, o čemu će poslanici tek trebati da se izjasne.
Agencija za elektronske medije (AEM), kojom rukovodi Abaz Džafić, uvećala je dobit iz 2013. godine sa 54,3 na 93,9 hiljada eura. Ukupni prihodi bili su 936,6 hiljada i veći su od planiranih za 30 odsto, dok su rashodi bili 842,7 hiljada i bilježe povećanje za 17 odsto u odnosu na plan.
Zarade zaposlenih i ostala lična primanja u AEM-u sa 45 odsto čine najveći udio u potrošnji i po tom osnovu prošle godine je potrošeno 383,5 hiljada eura. Umanjene su u odnosu na plan za 1,8 odsto. Naknade članovima Savjeta bile su 68 hiljada.
“Troškovi zarada su na nivou iz 2013. godine kada su sprovedene mjere štednje i smanjena obračunska vrijednost koeficijenta za pet odsto”, navodi AEM u izvještaju.
Od komercijalnih emitera (radio i TV stanice) AEM je na kraju prošle godine potraživala 473,7 hiljada, dok je naplatila 312,5 hiljada.
Od kablovskih operatera naplatila je prošle godine 577,5 hiljada, dok je potraživanje bilo 73,1 hiljadu. Sudski sprovi koje je AEM pokrenula kako bi naplatila zaostala dugovanja po osnovu izdatih odobrenja za emitovanje iznose 203,3 hiljade.
Prihodi Agencije za elektronske medije u prošloj godini veći za 30 odsto u odnosu na plan
AEM se finansira novcem od jednokratnih naknada za registraciju pružalaca audio-vizuelnih-medijskih usluga (AVM), godišnjih naknada po osnovu izdatih odobrenja za AVM i drugih naknada,
Finansijski izvještaj o poslovanju Agencije za ljekove (KALIMS), čiji je direktor Milorad Drljević, pokazao je da je taj regulator ostvario pozitivan rezultat od 22,2 hiljade eura.
Ukupni prihodi su bili 1,25 miliona eura od čega je najveći dio od izdavanja dozvola za stavljanje ljekova u promet, 541,08 hiljada i od izdavanja odobrenja za uvoz ljekova bez dozvole, 125 hiljada eura.
Iz CALIMS-a je objašnjeno da su prilikom utvrđivanja naknada od kojih se finasiraju vodilo računa o stvarnim troškovima koji nastaju prilikom procjene dokumentacije, a uzeta je u obzir činjenica da je crnogorsko tržište zbog svoje veličine nedovoljno atraktivno, posebno za velike inovativne farmaceutske kuće.
“Zato su cijene naknada najniže u regionu“, istaknuto je u izvještaju.
Na rashodnoj strani najveću stavku čine troškovi zarada i naknada zaposlenih od 670 hiljada eura (58,9 odsto) od čega su više od polovine troškovi neto zarada (325,2 hiljade). CALIMS ima 37 zaposlenih.
Na pet članova Upravnog odbora i tri člana Nadzornog odbora potrošeno je 27,7 hiljada. Od tog iznosa se 16,2 hiljade odnosi na upravni, a 2,8 hiljada za nadzorni odbor.
Objašnjeno je da su smanjili zarade u 2013. godini za 11,5 odsto u cilju pružanja podrške politici Vlade na smanjenju javne potrošnje, a da u prošloj godini nijesu mijenjali visinu obračunske vrijednosti zarada.
Na službena putovanja je potrošeno 15,7 hiljada, na troškovi materijala i proizvodnih usluga (komunalije, struja, kancelarijski materijal, telefonske usluge…) 110,6 hiljada, dok su troškovi održavanja osnovnih sredstava (gorivo, osiguranje vozila, održavanje opreme) bili 33,4 hiljade, a na amortizaciju otpada 143,8 hiljada eura.
Dobit KHOV-a svega 12.575 eura, povećan trošak za zarade
Komisija za hartije od vrijednosti prošle godine prihodovala je 929 hiljada, dok je potrošila 916,43 hiljade. Dobit je bila 12.575 eura. U izvještaju je konstatovano da su dešavanja na tržištu kapitala išla u očekivanom smjeru pa su zbog toga ostvaren prihodi i uravnoteženi sa planiranim.
„Prihodi po osnovu nadzora i kontrole poslovanja investicionih fondova su za oko 45 hiljada manji od planiranih, odnosno oko 80 odsto planiranih. Prihodi koje Komisija ima prema dva fonda dovela su do otpisa potraživanja i povećanja rashoda na kraju poslovne godine”, navodi se u izvještaju Komisije čiji je predsjednik Zoran Đikanović.
Najveću stavku na rashodnoj strani čine troškovi 30 zaposlenih za zarade od 598,8 hiljada. U izvještaju se navodi da su ti troškovi u 2013. godini bili 529,342 hiljade.
„U dijelu troškova zarada zaposlenih i naknada članovima savjeta komisija se držala preporuka i nije povećala zarade koje su smanjene u 2013. godini. Smanjila je troškove kredita za kupovinu poslovnog prostora, manji su troškovi službenih putovanja, goriva, struje, kancelarijskog materijala...“, konstatovala je Komisija.
ANO povećala prihod, ali i rashode
Agencija za nadzor osiguranja (ANO), čijim Savjetom predsjedava Branko Vujović, ostvarila je lani dobit od 57,6 hiljada. Prihodovala je 776,9 hiljade (721,1 hiljadu 2013), dok je potrošila 721 hiljadu (649 hiljada lani).
Najveću stavku u potrošnji čine troškovi 21 zaposlenog od 507,4 hiljade i oni su uvećana u odnosu na 2013. godinu kada su bili 458,6 hiljada.
ANO se dominantno finansira od naknada za kontrolu osiguravajućih kuća koje je sa 662,5 u 2013. godini uvećala na 720,4 hiljade u prošloj godini.
Bonus video:
