Premijerova briga za razvoj drvoprerade zakasnila je i po drugi put. Isto ono što je govorio prošle sedmice o razvoji drvoprerade rekao je u Skupštini i 2009, kazao je saradnik u Istraživačkom razvojnom centru u preradi drveta Crnagoradrvo i autor više naučnih radova o drvopreradi dr Mojsije Vučeljić.
Đukanović je prošle sedmice u Skupštini, govoreći u kontekstu iseljavanja stanovništva sa sjevera, rekao i to da drvoprerada može biti jedna od privrednih djelatnosti koje mogu uticati da se zaustavi iseljavanje, za koje je kazao da ga u značajnoj mjeri i nema,odnosno da je ta priča ispolitizovana.
„Ako bi se ograničili na stanje u drvopreradi , moglo bi se reći da se u tom dijelu, baš na nivou vlasti, ne radi dovoljno, pogotovo ne studiozno“, istakao je Vučeljić.
U prilog svojim tvrdnjama on je naveo tri primjera. Prvi, da je u cilju poboljšana stanja u drvnoj industriji 1999. godine održano savjetovanje inžinjera i tehničara drvne industrije, čiji su zaključci upućeni svim institucijama koje su imale bilo kakav uticaj na rad i razvoj drvne industrije.
„Ni sa jedne adrese nije bilo reagovanja u bilo kom smislu: kritike, pohvale, pitanja ili bilo čega drugog“, dodao je Vučeljić.
Drugi primjer je zasjedanje Skupštine Crne Gore iz decembra 2009. kada je isti premijer, kako je napominje Vučeljić, „istim stilom i sadržajem kojim govori danas, govorio o drvopreradi .“
„U reagovanjima na taj govor, istaknuto je da je briga premijera opravdana, ali da je zakašnjela i da se samo upornim i posebno stručnim radom malim koracima može stanje polako popraviti. Možda će za koju godinu opet isto govoriti“, naveo je Vučeljić.
Kao treći primjer neagilnosti države, Vučeljić je naveo da od 1999. pa do danas u državnoj upravi „nema dovoljno stručnih saradnika koji bi mogli obrađivati, obrazlagati, predlagati podatke, teme i predloge što bi vodilo poboljšanju stanja u drvopreradi “.
„Rezultat toga je i to što postoje mišljenja da sve što je urađeno u ovoj oblasti posljednih 20 i više godina je urađeno kako ne treba ili najblaže rečeno ne na najbolji način. Inžinjerska akademija Crne Gore sagledavajući stanje u drvopreradi pokušava da formuliše zadatak čijim bi se rješavanjem moglo doći do postepenog poboljšanja postojećeg stanja u ovoj oblasti“, zaključio je Vučeljić.
Bonus video:
