Političari radije održavaju sistem pun “rupa” koje omogućavaju zloupotrebe, nego što stvaraju mehanizme kontrole, pa je stoga jasno da većina partija tako nastoji da napravi rezervni prostor za opstanak na vlasti, dok nelegalne aktivnosti ostaju nekažnjene i bez adekvatnih rješenja.
Tako sagovornici “Vijesti” tumače to što vladajuće stranke ni četiri i po godine nakon pada vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) nisu donijele neke od propisa koje su gorljivo najavljivale i obećavale, kao što su tzv. antimafija zakon, te zakoni o Skupštini i Vladi.
Ti politički subjekti su i prije i neposredno nakon smjene trodecenijske vlasti DPS-a poručivali da su takvi propisi elementarni za funkcionisanje države. Međutim, rad izvršne i zakonodavne vlasti još nije regulisan, akt kojim bi se sveobuhvatno definisala borba protiv kriminala povučen je iz parlamenta, a “izvisili” su i još neki predlozi propisa koji bi doprinijeli poboljšanju vladavine prava (zakon o lustraciji, izmjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i sl.).
Kabinet predsjednika Skupštine Andrije Mandića, ali ni njegova Nova srpska demokratija (NSD), Pokret Evropa sad (PES), Demokratska narodna partija (DNP) i Socijalistička narodna partija (SNP) nisu odgovorili “Vijestima” na pitanja tome zašto nema usvajanja najavljivanih zakona.
Poslanik Demokratske Crne Gore (Demokrate) Momčilo Leković, tvrdi da u toj stranci postoji “jasna posvećenost” da ti propisi budu usvojeni što prije, u najboljem mogućem obliku.
“Svi ovi zakoni su jako kompleksni i zahtijevaju širok društveni i politički konsenzus. Njihova primjena će značajno doprinijeti transparentnosti i ostvarivanju pravde u Crnoj Gori”, rekao je on “Vijestima”.
Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević, ocjenjuje da se neusvajanjem obećavanih zakona šalje poruku i o nedemokratskoj političkoj kulturi u kojoj se, kaže, mnogo više drži do sistema “koji omogućava (ne)kontrolisani haos, nego do reda i mehanizama kontrole”.
Kontrolisali bi druge, ne i sebe
Govoreći o odugovlačenju usvajanja zakona o Skupštini i Vladi, Đurašević navodi da se čini da donosioci odluka vole da kontrolišu mnoge, ali da ne vole da njihov rad bude uređen.
“To je jedna od konstanti svim parlamentarnim većinama, zbog čega ni do danas nemamo dva važna sistemska zakona - zakon o Skupštini i zakona o Vladi. Vrijeme naglašava njihovu neophodnost, kako bi se regulisali brojni nedostaci, ali izgleda da takve konstrukcione rupe vole naši političari...”, kazao je Đurašević.
Sagovornik konstatuje da se većina partija deklarativno zalaže za donošenje najavljivanih zakona, ali da je neophodan jači pritisak javnosti kako bi ti propisi bili usvojeni.
“Imajući u vidu da su sve sadašnje parlamentarne partije u nekom trenutku participirale u vlasti, a u procesu donošenja ovih zakona se faktički nije maknulo s mjesta, nesporno je da ih oni neće i da je neophodan jači pritisak zainteresovane javnosti kako bi se konačno procesuirali”, ukazuje sagovornik.
Pravni tim šefa Skupštine najavio je sredinom maja prošle godine da se priprema nacrta zakona o Skupštini, ali od tada nije odgovarao na više medijskih upita šta se dešava s tim tekstom.
Kad je riječ o zakonu o Vladi, ministar javne uprave Maraš Dukaj nedavno je kazao da je nacrt tog akta “prošao sve propisane procedure”, da je usaglašen s preporukama Grupe država protiv korupcije (GRECO), kao i da je trenutno na usaglašavanju u Sekretarijatu za zakonodavstvo izvršne vlasti. Dodao je da je Ministarstvo javne uprave (MJU) odradilo sve što je do tog resora.
Iz MJU su “Vijestima” kazali da su, budući da Crna Gora jedina u regionu nema zakon o Vladi, mišljenja da će se donošenjem tog propisa sistemski urediti sva pitanja od značaja za njen sastav - mandat, način rada, odlučivanja, odnosa s drugim organima, kao i druga pitanja od značaja za rad izvršne vlasti.
“Što će biti osnov i svakoj budućoj izvršnoj vlasti da, u skladu s najboljim praksama i principima dobrog upravljanja, vrši svoju funkciju”, kazali su.
Većini se "svidio" sistem
Nikola Đurašević navodi da se u slučaju zakona o Skupštini i Vladi manje radi o neefikasnosti ili nedostatku kapaciteta, a mnogo više o namjeri vladajuće većine da održi sistem koji je, prema njegovim riječima, pogodan za razne oblike zloupotreba.
“Ova situacija dodatno podriva povjerenje građana i građanki u rad izvršne i zakonodavne vlasti. Uz to, ovim se snaži već dominantna percepcija da se političari prvenstveno bave partijskim i ličnim interesima, nasuprot javnim, i produbljuje sumnja građanstva u sposobnost vlasti da donosi ključne odluke u interesu društva. Takva percepcija može dodatno oslabiti povjerenje u ionako krhke institucije, otežavajući njihovu legitimaciju u očima javnosti”, dodaje on.
Đurašević ocjenjuje da su ova dva zakona od ključnog značaja za nesmetano funkcionisanje institucija i razvoj političkog sistema.
“Mnogo puta smo svjedočili koliko su naše institucije neotporne na razne vrste kriza i loših političkih uticaja. Ova dva sistemska zakona mogla bi značajno ograničiti samovolju pojedinih političkih subjekata i spriječiti pretvaranje državnih institucija u poligon za uhljebljavanje partijskog kadra”, rekao je.
Momčilo Leković navodi da fokus ova dva zakona mora biti na detaljnoj analizi i usaglašavanju svih ključnih aspekata, kako bi oni dugoročno doprinijeli boljem funkcionisanju sistema.
“Njihovo usvajanje će definitivno donijeti značajan korak naprijed u unapređenju pravnog okvira zemlje. S obzirom na to, očekujemo njihova usvajanja u Skupštini vrlo brzo”, rekao je Leković.
Zakonske rupe namjerno "instalirane"
Propis čije se donošenje najviše obećavalo je tzv. antimafija zakon, odnosno zakon o porijeklu imovine. Umjesto izglasavanja novog propisa, koji se ne bi mogao primjenjivati retroaktivno, post DPS vlasti su najavljivale izjene važećeg Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, iz 2015. godine.
Primjena tog akta pokazala se neefikasnom, sa svega 15 pravosnažnih presuda o trajnom oduzimanju imovine do 2023. godine, prema podacima iz izvještaja o radu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za tu godinu.
U februaru 2023, Vlada na čijem je čelu bio Dritan Abazović predložila je izmjene zakona, nazvane “antimafija” zakon, s ciljem efikasnijeg oduzimanja nezakonito stečene imovine. Međutim, nakon oštrih kritika nevladinog sektora, Evropske komisije i dijela partija, izvršna vlast je nedugo potom povukla predlog.
U sklopu seta tzv. IBAR zakona, Skupština je sredinom juna prošle godine usvojila izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, te Zakona o sprečavanju korupcije, ali je to kritikovao dio javnosti, tvrdeći da su izglasana rješenja korak unazad. Izmjenama prvog akta uveden je, između ostalog, institut finansijskog izviđaja.
Leković navodi da su Demokrate dale uslovnu podršku prilikom izglasavanja izmjena, zbog, kako je rekao, važnosti dobijanja IBAR-a (Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila).
“Pri čemu smo istakli da se dodatan rad na ovom zakonu i njegove izmjene moraju otpočeti odmah nakon usvajanja, uostalom kao i na Zakonu o sprečavanju korupcije. Koliko smo upoznati, taj proces izmjena još traje”, rekao je.
Programom pristupanja Crne Gore EU 2025-2026, predviđeno je da Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću bude izmijenjen u trećem kvartalu ove godine.
Govoreći o “antimafija” zakonu, izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković kazala je “Vijestima” da u crnogorskom pravnom sistemu postoje “rupe” koje su ciljano i namjerno instalirane, da bi se onima koji se bave kriminalnom moglo omogućiti da rade te nelegalne aktivnosti.
Sagovornica ocjenjuje da te “rupe” ni dan danas nisu popravljene, te da Zakon o sprečavanju korupcije i Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene krimnalnom djelatnošću nisu donijeli nikakve pozitivne promjene.
“U tim zakonima vidim mnogo negativnih izmjena koje će tek doći na naplatu, i kad su u pitanju postupci protiv najviših javnih funkcionera iz prethodnog perioda u kojima Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) nije postupala, i kad je u pitanju oduzimanje imovine”, navodi Ćalović Marković.
Podsjeća da je više puta rečeno da će se raditi na izmjenama tih propisa, ali da se šest mjeseci nakon njihovog usvajanja još vode razgovori oko toga na koji će način biti regulisana neka osnovna pitanja.
Oduzimanje imovine velika stvar a državu
Ćalović Marković kaže da su se za vrijeme vladavine DPS-a, u periodu kad se sticala ogromna imovina kroz razne oblike šverca (cigareta, narkotika i sl.), tadašnji vlastodršci “godinama opirali da takvo ponašanje koje je proglašeno za krivično djelo u svim drugim državama, bude proglašeno i u Crnoj Gori”. Dodaje da se zbog toga, po postojećem zakonskom rješenju, nije moguće baviti oduzimanjem imovine osobama u kriminalnim krugovima.
“Iako je sasvim očigledno da oni apsolutno nisu mogli svojim zvaničnim prihodima da opravdaju tu ogromnu imovinu, iako postoje saznanja o njihovom učešću u raznim švercerskim aktivnostima...”, kazala je Ćalović Marković.
Ona navodi da bi oduzimanje imovine imućnim kriminalcima, za malu državu kakva je Crna Gora, predstavljalo veliku stvar.
“Zamislite koliko novca bi naša država mogla da uzme od tih ljudi, kad samo jedan od njih za koga većina dosad nije ni ni čula, pričam o Ljubu Miloviću, ima stotine miliona eura na samo jednom računu. Zamislite koliko je to novca koji bismo mi, kao mala država, mogli da dobijemo kad bismo uspjeli da mu uđemo u trag, kad bismo mogli da ga oduzmemo”, ukazuje sagovornica.
Napominje da je od pitanja nelegalnog zarađenog novca, još važnije pitanje na koji način se ta sredstva koriste.
“Nastavlja da se kriminalizuju društvo, potkupljuju se oni koji donose odluke, sudije, tužioci, policajci, funkcioneri raznih partija... Guraju se ideje kriminalaca i obezbjeđuju im se imunitet”, konstatuje Ćalović Marković.
Ćalović Marković: DPS iznutra koči reforme
Na pitanje zašto nije bilo političke volje da su usvoji sveobuhvatni “antimafija” zakon, izvršna direktorica MANS-a kaže da je razlog to što se “tridesetoavgustovskoj većini svidjela vlast”.
“I zato što se DPS infiltrirao u novu vlast na razne načine, i preko svoje administracije, koja je i dalje ostala netaknuta. Oni su samo ‘zalijepili’ svoj partijski i rođački kadar preko DPS-ovih, jer DPS-ov kadar i dalje vode glavnu riječ, oni poznaju sistem...”, objašnjava ona.
Navodi da kadar DPS-a “iznutra” koči elementarne reforme.
“Očigledno je da većina naših partija gleda da ima neku rezervu samo da bi opstala na vlasti, i da ne preza ni od toga da ta rezerva bude DPS, koji sigurno ima neke svoje uslove”, rekla je Ćalović Marković.
Zakon o Skupštini rješenje za skupe ideje
Građani Crne Gore mogli bi godišnje izdvajati najmanje milion eura za bruto zarade savjetnika poslanika, koje bi parlamentarci trebalo ubuduće da angažuju.
U budžetu nema posebne stavke za buduće savjetnike, a ministar finansija Novica Vuković ostavio je to parlamentarcima da odluče.
Komentarišući tu inicijativu, Nikola Đurašević ocjenjuje da je upravo zakon o Skupštini važan, “da ne bi svako malo imali različite skupe i nerazrađene ideje onih koji imaju političku moć”.
Dodaje da bi to predstavljalo samo još jedan nepotreban udar na budžet.
“Pritom, zaboravlja se da Skupština ima službe koje su na raspolaganju poslanicima, kao i mogućnost svih poslaničkih klubova i sada da angažuju savjetnike, a dodatno da predsjednik Skupštine i potpredsjednici imaju, takođe, svoje savjetnike. Stiče se utisak prilične otuđenosti vlasti od građana i građanki i njihovih realnih potreba s ovakvim odnosom prema resursima”, ocjenjuje Đurašević.
Lustracija zaboravljena
Zakon o lustraciji najavljen je kao jedan od ključnih nakon izbora 30. avgusta 2020, ali je o njemu bilo malo riječi od tada.
U Programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, objavljenom na sajtu Vlade krajem januara 2022. godine, Zakon o lustraciji trebalo je da bude usvojen krajem te, a da stupi na snagu početkom 2023. godine.
Momčilo Leković kaže da će lustracija definitivno omogućiti dalju demokratizaciju države.
“Pri čemu ćemo konačno saznati ko je i na koji način zloupotrebljavao svoja zakonska ovlašćenja i masovno kršio ljudska prava i zbog toga je vrlo važna”, rekao je Leković, ne odgovorivši direktno šta se dešava s tim zakonom.
Lustracija je proces kojim se bivši zvaničnici, obično iz nedemokratskih ili autoritarnih režima, uklanjaju s javnih funkcija u periodu tranzicije prema demokratiji. Ovaj proces se često sprovodi kako bi se osiguralo da osobe koje su bile umiješane u zloupotrebe moći, kršenje ljudskih prava ili saradnju sa represivnim režimima, ne nastave da utiču na društvene i političke procese u novom, demokratskom sistemu.
Bonus video:
