U Crnoj Gori postoji previše komercijalnih banaka, koje u prosjeku imaju visoke kamatne stope, ali zbog toga nije zaustavljen nijedan ozbiljan projekat, ocijenio je šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Podgorici, Đulio Moreno.
On je, na prezentaciji Instrumenti finansiranja i podrška malom i srednjem biznisu u Privrednoj komori (PKCG), kazao da je problem što lokalne banke ne pružaju savjetodavne usluge.
"U Crnoj Gori postoji previše komercijalnih banaka. Na 600 hiljada stanovnika imamo 13 banaka, a vjerovatno i još novih u budućnosti, od kojih većina ne može da dobije adekvatnu dobit, jer ne posluju po pravilima po kojima bi trebalo", smatra Moreno.
Prema njegovim riječima, privrednici moraju predstaviti ozbiljne projekte.
"Ukoliko je projekat ozbiljan i ako postoji vizija iza njega, EBRD pokuša da nađe kompromis. Nijedan ozbiljan projekat se nije zaustavio zbog kamatnih stopa. Cilj je da se razgovara i analizira situacija i da se vidi koliko ta firma može da podnese finansiranje", objasnio je Moreno.
On je ocijenio da je ranije problem komercijalnih banaka u regionu bio da ukoliko kompanija traži deset miliona eura, banka daje 12 miliona eura, što nije usluga kompaniji.
"Mi smo za to da ako vam treba dva miliona eura, damo vam jedan milion eura prvo, pa vidimo vaše rezultate i onda vam damo više", naveo je Moreno.
Pristup EBRD-a je, kako je dodao, drugačiji od komercijalnih banaka, jer pomažu kompanijama da dođu do stadijuma da oni imaju kapacitete da pozajme novac.
Vlasnik i izvršni direktor ETG grupe, Mladen Bajković, kazao je da u Crnoj Gori ozbiljan problem imaju privrednici sami sa sobom, pri čemu nemaju dobrih pripremnih projekata koji se mogu finansirati.
"Zato se banke žale na nas i kažu da imaju puno novca koji ne mogu plasirati, a mi imamo problem sa bankarskim sektorom koji nam nudi plasmane po kamatnim stopama koje su daleko od onog što se zove razvoj biznisa i poslovanja", precizirao je Bajković.
On je naveo da u crnogorskom bankarstvu nemaju partnera banku, odnosno savjetnika.
„Kako biti dobar partner i otvoriti se prema banci i sagledati ciljeve, a dobiti kamatnu stopu koja nije razvojna? Crnoj Gori fali ozbiljna razvojna banka. Da li možemo kroz partnerski odnos da ponudimo projekte koji su vezani za državu“, pitao je Bajković.
Moreno je odgovorio da postoje određeni sektori u koje EBRD-u nije dozvoljeno da investira.
„Ne možemo investirati izgradnju rezidencijalnih objekata, ali možemo šoping centara ili hotele, jer te investicije otvaraju nova radna mjesta. Zato ne možemo finansirati konsultanske kompanije, jer učestvuju na tenderima koje oganizuje država, jer je to tipična aktivnost koje mogu lokalne banke da podrže“, objasnio je Moreno.
Uloga EBRD-a je kako je rekao, drugačija odnosno da podrži privatni sektor sa ciljem da poboljša privredu.
Finansijski direktor Volija, Branko Branković, kazao je o saradnji sa EBRD-om da je cilj kompanije bio da implementiraju uspješno EU standarde u njihovoj praksi i počnu jedan način vođenja i kontrole biznisa na evropskom nivou.
"Dobili smo sredstva 2010. po tržišnim uslovima i iskoristili ih za kapitalnu investiciju i širenje poslovnih aktivnosti, od kada intenzivno radimo na prilagođavanju našeg korporativnog upravljanja i izvještavanja, resursima i promjeni našeg razmišljanja o načinu vođenja biznisa", precizirao je Branković.
On je kazao da su zadovoljni tom saradnjom, zbog čega su obnovili i dobili drugi kredit po tržišnim uslovima, kada su i osjetili njene značajne prednosti.
„Edukovali smo mlade menadžere koji su postali nosioci našeg razvoja i angažovali konsultante uz pomoć EBRD-a koji su pomogni da pojačamo performanse našeg poslovanja“, rekao je Branković.
EBRD, kako su objasnili njeni predstavnici, nije samo banka već obezbjeđuje tehničku podršku kompanijama sa kojima rade, pri čemu nude veliku lepezu proizvoda našim klijentima.
EBRD je prisutna u Crnoj Gori od 2006. godine, od kada su finansirali oko 45 projekata, u vrijednosti 439 miliona eura, koja je generisala ukupnu vrijednost projekata od 831 milion eura.
U prošloj godini EBRD je podržala deset novih projekata sa investicijom od 75 miliona eura.
Bonus video:
