Bez autoputa Bar-Boljari i jadransko-jonskog nema dugoročne budućnosti države, ali ugovorni aranžmani za gradnju moraju biti zaključeni tako da štite javni interes, saopštio je predsjednik Demokratske Crne Gore, Aleksa Bečić.
"Oni koji nam 25 godina govore da “znaju kako”, koji su direktno “zaslužni” za finansijske neprilike u kojima se nalazimo, zadužuju nam i potomke do najmanje trećeg stepena odlukom da se krene u izgradnju manje od jedne četvrtine naše dionice autoputa, uzimanjem kredita pod uslovima koji pokazuju da je u pitanju nestručnost i neznanje, sa jedne strane, ili, pak, korupcija, kroz očiglednu namjeru stvaranja posla sopstvenim preduzećima i pripremanja novih šarenih laža pred izbore koji nas očekuju, sa druge strane", rekao je Bečić u intervjuu agenciji Mina-business.
On je kazao da, znajući obrazac ponašanja nosilaca neoliberalne politike i donošenja njihovih odluka u sličnim situacijama u prošlosti, nije teško pretpostaviti da se očekuje kontinuitet njihove ekonomske logike i u tom aranžmanu.
Neoprostiva izjava Đukanovića o gorivu kao luksuzu
Komentarišući uvođenje naknade na gorivo od sedam centi, koja je nedavno uvedena za izgradnju autoputa i finansiranje reprezentativnog sporta, Bečić je saopštio da u Demokratskoj Crnoj Gori takav potez Vlade razumiju kao stavljanje građana Crne Gore na probu, koja za zadatak ima da pokaže koliko još mogu da izdrže "grotesknih poteza vlasti".
"Svaki potez predstavlja novi udar na njihov standard, standard onih koji ničim nijesu uzrokovali takav maćehinski odnos osione vlasti, osim možda dio građana koji i nakon četvrt vijeka nijesu svjesni da poklanjajući povjerenje na izborima onima koji ih iznova i iznova siromaše, dovode sebe u sve gori položaj", rekao je Bečić.
On je ocijenio da je izjava predsjednika Vlade Mila Đukanovića, kako je gorivo u Crnoj Gori luksuz, data u, kako je rekao, ma kojem kontekstu, za Demokrate neoprostiva.
"Ona je i najslikovitiji prikaz drame u kojoj se nalazi ogromna većina građana, osim jednog malog kruga profitera oko autora te izjave i njega samog, koji su nam tu dramu i iscenirali", poručio je Bečić.
Prema njegovim riječima, kredit za autoput i sve specifičnosti i nejasnoće koje prate taj proces u ovom ekonomskom trenutku izazivaju mnogo nedoumica.
"Međutim, kad se već ušlo grlom u jagode, postoje mnogo bezbolniji načini vraćanja kredita među kojima su podsticanje razvoja privrednih djelatnosti kroz privlačenje respektabilnih, a ne sumnjivih investitora da ulažu svoj čisti novac u realni sektor u Crnoj Gori, koji bi, između ostalog, preduzeli valorizaciju resursa, što bi rezultiralo otvaranjem novih radnih mjesta i podsticanjem potrošnje", rekao je Bečić.
Neki od načina vraćanja kredita su i, kako je naveo, oporezivanje ekstraprofita i luksuza i oduzimanje imovinske koristi stečene krivičnim djelom.
"Zamislite kakvu bi ekonomsku sliku imali u Crnoj Gori da je 800 miliona koje su iscurele kroz Kombinat aluminijuma (KAP), uz dodatno domaćinsko zaduživanje, uloženo u razvoj saobraćajne infrastrukture, malog i srednjeg biznisa", rekao je Bečić.
On tvrdi da su građani i tada platili sve fakture pljačkaških aranžmana nečuvenom taksom "euro po euro", povećanjem poreza na dodatu vrijednost (PDV), zamrzavanjem penzija, uvođenjem kriznog poreza.
"Nastavak udara na građane se nastavlja, a gdje je prag izdržljivosti i nivo društvene odgovornosti i hrabrosti građana vidjećemo. Ali definitivno vremena za čekanje više nema, jer bez promjene vlasti i načina vođenja politike nema zaustavljanja stagnacije i propadanja", saopštio je Bečić.
Ko je odgovoran za javni dug?
Komentarišući javni dug Crne Gore, Bečić je rekao da se prije svega, moraju navesti činjenice koje imaju utemeljenje u samim podacima Vlade.
"Naime, državni dug Crne Gore na kraju prvog kvartala je iznosio oko 2,44 milijarde eura ili skoro 69 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Dakle, u odnosu na kraj marta prošle godine, porastao je 25 odsto. Imajući ovo u vidu, mora se postaviti pitanje odakle ovako visok iznos javnog duga i ko je za to odgovoran", smatra Bečić.
On je pitao da li se svjetska ekonomska kriza može kriviti u svakoj prilici i na svakom mjestu za jedan takav porazan podatak, koji, kako je poručio, realno prijeti da stavi omču o vrat i budućim generacijama.
"Populizam glasnogovornika vladajućih partija, čemu se nerijetko priključuju i čelni ljudi u državnoj upravi zaduženi za saniranje rastućeg javnog duga, sa jedne, i politika stezanja kaiša na štetu najsiromašnijih i građana koji su najmanje doprinijeli teškom položaju u kojem se nalaze, sa druge strane, potvrda je da Vlada nema jasno izgrađenu politiku smanjenja javnog duga", rekao je Bečić.
On tvrdi da je nenaplaćivanje poreskih prihoda ranijih godina, kao podsticaj i protivusluga vlasti za dobijanje glasova ili novčane i materijalne podrške na izborima, upravo i dovelo da ogromnog iznosa nenaplaćenih prihoda državi.
"Pri toj činjenici, licemjerno je hvaliti se poboljšanom naplatom prihoda i praviti se kao da je kadar neke druge partije bio na čelu Ministarstva finansija. Prema tome, mjere koje preduzimaju reprezenti iste vlasti koja je i prouzrokovala alarmantno visok nivo javnog duga koji ovim mjerama pokušavaju da smanje, liči na pokušaj da vodom iz lokve operete bijelu košulju koju ste prethodno umrljali flekom od masti", rekao je Bečić.
Stanje javnog duga je, kako je ocijenio, pored selektivnog pristupa u primjeni poreske politike, rezultat jedne apsurdne ekonomske politike vladajuće garniture po principu – prodaj, pozajmi, potroši.
"To naravno nije bila sposobnost, jer sposobnost je stvarati novu vrijednost, već direktan pucanj u buduće generacije. Prodaja onoga što je decenijama stvarano, neplansko zaduživanje za pokrivanje vlastitih promašaja i budžetskih rupa korišćenjem grejs perioda i refinansiranja kredita kako bi se teret otplate prebacio na nove generacije, kao i razorna pljačkaška privatizacija, predstavljaju klasičan primjer ekonomskog genocida koji je izvršen nad sopstevnim narodom", saopštio je Bečić.
Zalaganje za Bijelu knjigu privatizacija
Demokratska Crna Gora se, kako je naveo, snažno zalaže da se sačini Bijela knjiga privatizacija u Crnoj Gori, koja će dati odgovor na pitanja ko je privatizovao i pod kojim uslovima preduzeća, po kojoj cijeni je kupovana imovina, kakva je sudbina preduzeća i samih radnika, sa ciljem da se oteto vrati državi i njenim građanima.
Na pitanje koje mjere bi trebalo preduzeti da se poveća zaposlenost u Crnoj Gori, Bečić je odgovorio da je preduslov da dođe do demokratskih promjena i da nova, stučna i čista garnitura ljudi krene da rukovodi procesima na svim niovima.
"Neće biti lako jer je potrebno prvo zaustaviti strmoglav pad, a nakon toga usmjeriti zemlju putem razvoja i rasta. Hipoteke su ogromne, dubioze suštinske i ugrožavaju same temelje sistema, ali uz pošten i odgovoran pristup rezulatati bi postepno pristizali", smatra Bečić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je zemlja sa nevjerovatnom raznovrsnošću prirodnih bogatstava na geografski malom lokalitetu što joj pruža brojne komparativne prednosti.
"Prosto, hidro potencijali, bogatsvo voda, broj sunčanih dana, kvalitet zemljišta, široka sirovinska baza omogućavaju da u domaćim okvirima dobijamo finanlni proizvod koji po kvalitetu i cijeni koštanja mora biti izuzetno konkurentan na evropskom tržištu, kako je bilo nekada", rekao je Bečić.
On smatra da treba vratiti proizvodnju na primarno mjesto, kroz podsticajne mjere, subvencionisanje, povoljno produktivno kreditiranje.
"Imamo evropskih zemalja koje imaju izuzetno oskudne resurse, a visok životni standard, ali i Crnu Goru kao primjer sa rijetko viđenim prirodnim bogatstvim i osiromašenim građanima. Tako da u konačnom dolazimo do toga da je čovjek, kao resurs, ključni faktor uspjeha. Zato nam je i potrebna liderska i kadrovska obnova", kazao je Bečić.
Potrebno je, kako je naveo, kao preduslov dinamičnog rasta odezbijediti da strateški resursi u energetici, poljoprivredi, turizmu i rudnom bogatstvu imaju odgovornog vlasnika.
"Treba stvoriti uslove da politika tržišta rada bude upravo tačka u kojoj se dodiruju socijalna i tržišna politika, jer u demokrtaskim državama ova dva aspekta se upotpunjuju i služe zajedničkom cilju", ocijenio je Bečić.
Suštinsko, a ne deklarativno podsticanje države u razvoju malog i srednejg biznisa je, kako je naveo, prioritet, ali je i neophodno preduzimanje sveobuhvatnih mjera za podsticanje respektabilnih stranih direktnih investicija, uključujući fiskalne i finansijske podsticaje, kao i ostale instrumente privlačenja.
"Podsticanje stranih direktnih investicija podrazumijeva ubrzani rast i zbog eksternalija, kao što je prelivanje znanja i podsticanje konkurencije u zemlji. Nužno je urgentno uvesti red u oblasti eksploatacije prirodnih bogastava i preduzeti konkretne korake na povećanju poljoprivredne proizvodnje, šumarstva, ribarstva, posebno zaštitom domaćih plasmana", saopštio je Bečić.
Diverzifikacija turističke ponude, produžavanje turističke sezone i ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu, kako je dodao, veoma su značajne pretpostavke snažnog ekonomskog razvoja.
Domaća radna snaga da ima prednost
Komentarišući Zakon o strancima i odlaganje njegove primjene, Bečić je naveo da crnogorska vlast zakone predlaže, a veoma često i usvaja, za jednokratnu upotrebu, ne vodeći računa o mogućnosti primjene takvih zakona na duži rok ili o posljedicama njihove primjene.
"Jedan od takvih jeste i Zakon o strancima. Ne prvi koji je izazvao kontroverze. Intencija da se podstakne zapošljavanje domaće radne snage, sama po sebi naravno da ne može biti problematična. Problematična je norma kojom se htjela navedena namjera sprovesti u djelo", tvrdi Bečić.
Demokratska Crna Gora, prema riječima Bečića, smatra da domaća radna snaga treba i mora da ima prioritet prilikom zapošljavanja.
"Smatramo i da je država dužna da svoj obrazovni sistem prilagodi zahtjevima tržišta rada, jer tu vidim jedan od krucijalnih problema našeg društva nastao kao posledica decenijskog neplanskog pristupa ovoj problematici", kazao je Bečić.
On je zaključio da će se u takvoj situaciji obezbijediti, između ostalog, i uspješna implementacija Zakona o strancima na način da se u potpunosti zadovolji svaki građanin i svaki poslodavac u Crnoj Gori.
Bonus video:
