Crna Gora i ostale balkanske zemlje ulažu "značajne investicije" u gradnju ekološki štetnih termoelektrana kako bi prodale jeftinu struju Evropskoj uniji, u trenutku kada Unija traga za novim dobavljačima električne energije da bi smanjila svoju zavisnost od ruskog gasa, piše danas EurActiv.
Zvaničnici EU očigledno nerado koriste pregovore o energetici i zakone u oblasti trgovine kako bi ove zemlje prisilile na primjenu standarda koji imaju za cilj smanjenje zagađenosti vazduha, uprkos rizicima koje bi požurivanje moglo imati na klimatske promjene i politiku proširenja EU, kao i na finansije i zdravlje ljudi na Balkanu .
Crna Gora, Srbija, BiH, Makedonija, Kosovo, kao i Ukrajina, planiraju izgradnju termoelektrana ukupnog kapaciteta 14,82 GW, od kojih će mnoge biti dodatak postojećim kapacitetima, navodi se u studiji Promjene partnerstva, koju je naložila NVO CEE Benkvoč.
Ove zemlje su članice Energetske zajednice, koju uglavnom finansira EU kako bi doprinijela integrisanju ovih tržišta sa EU poslije ratova na Balkanu. Reforme sporazuma Zajednice će biti predložene na sastanku u junu u Beču, sa ciljem da budu usvojene do oktobra.
Međutim, borci za zaštitu životne sredine tvrde da u Evropskoj komisiji vlada mali apetit da se ti pregovori iskoriste da se povećaju standardi koji se tiču životne sredine i zagađenja vazduha.
"Komisija bi trebalo da razmisli o mogućim akcijama EU. To bi, međutim, i dalje zahtjevalo neke analize kako bismo saznali kako bi se takve mjere 'miješale' sa ciljevima naše politike i međunarodnim obavezama", rekao je izvor Komisije za EurActiv .
Ugovor o Energetskoj zajednici "u načelu" ne dozvoljava ograničenja uvoza, rekao je izvor, ali članstvo "podrazumijeva" da se članice moraju pridržavati istih pravila za zaštitu životne sredine.
Nove termoelektrane u Srbiji, Crnoj Gori i Ukrajini nisu dovoljno napredne da bi se smanjila emisija toksičnih čestica kao što je sumpor-dioksid, upozoravaju iz NVO Centar za evropske reforme (CER).
Primjena tehnologija koje imaju za cilj smanjenje emisije sumpor-dioksida je pravno obavezujuća u EU.
Crna Gora, Srbija i Ukrajina “znatno” povećavaju upotrebu ugla, upozoravaju iz CER-a.
Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), smrtni slučajevi koji su posljedica zagađenosti vazduha koštaju Crnu Goru 14,5 odsto njenog BDP-a, dok je u Srbiji taj procenat veći – 33,5 a u Ukrajini 26,5.
Bonus video:
