Zdrvastveni turizam može doprinijeti da Crna Gora postane cjelogodišnja turistička destinacija, zbog čega bi u toj oblasti trebalo smanjiti stopu poreza na dodatu vrijednost i razviti nove usluge, ocijenjeno je na okruglom stolu u Privrednoj komori (PKCG).
Predstavnik Ministarstva održivog razvoja i turizma, Nebojša Racković, kazao je da bi u Crnoj Gori trebalo smanjiti stopu PDV-a u toj oblasti, intenzivirati saradnju privatnog i javnog sektora, razviti nove usluge i uvezati razne vidove turizma.
"Niska cijena zdravstvenih usluga je velika komparativnu prednost Crne Gore u odnosu na zemlje zapada", rekao je Racković na okruglom stolu pod nazivom Potencijali i pravci razvoja zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.
On je saopštio da zdravstveni turizam globalno donese godišnje 94 milijarde dolara prihoda, generiše oko dva miliona radnih mjesta, dok samo Evropa ima 32 hiljade odredišta.
Racković smatra i da bi ministarstva održivog razvoje i turizma i zdravlja, koji su nadležna za oblast zdravstvenog turizma, trebalo da što prije izrade strategiju zdravstvenog turizma sa akcionim planom, koji će biti osnova njegovog daljeg razvoja.
Potpredsjednik PKCG, Ljiljana Filipović, smatra da standardi zdravstvenih usluga, stručnost i oprema objekata koji ih pružaju, turistička atraktivnost lokacije i cijene mogu biti preporuka turistima za odabir Crne Gore kao destinacije zdravstvenog turizma.
Ona je dodala da, iako postoji jaka međuzavisnost između turizma i zdravstvenog sektora, u Crnoj Gori potencijal za saradnju još nije u potpunosti iskorišćen.
"Zdravstveni turizam je najbrže rastuća grana turizma u svijetu, sa godišnjim rastom od 15 odsto do 20 odsto. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2030. godine zaštita i briga o zdravlju postati najjača svjetska industrija i jedan od najvećih pokretača turističkih putovanja", kazala je Filipović na okruglom stolu koji je sredinom aprila organizovan na Jadranskom sajmu u Budvi.
Ona je podsjetila da je turizam jedna od prioritetnih grana razvoja u Crnoj Gori, koja značajno doprinosi bruto domaćem proizvodu (BDP) i predstavlja zamajac za unaprijeđenje ostalih sektora privrede.
PKCG će, kako je najavila Filipović, shodno potencijalima za razvoj zdravstvenog turizma, u okviru Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva, oformiti grupaciju za zdravstveni turizam.
Sekretar Odbora turizma i ugostiteljstva PKCG, Sanja Marković, smatra da je potrebno donijeti akcioni plan koji će definisati potrebne korake u pravcu razvoja zdravstvenog turizma.
Ona je navela da je PKCG otvorena da doprinese izradi takvog dokumenta, ali i da očekuje da će grupacija za zdravstveni turizam, nakon formiranja, predložiti brojna rješenja u pravcu unaprijeđenja uslova za razvoj tog vida turizma.
Predstavnik Nacionalne turističke organizacije (NTO), Biljana Božović, kazala je da pružaoci usluga u zdravstvenom turizmu moraju biti sertifikovani.
"Da li pružaoci usluga u Crnoj Gori imaju sertifikate ili idu ka tome? Sertifikati su bitna referenca za privlačenje turista u zdravstvenom turizmu", poručila je Božović.
Ona je navela da su glavni konkurenti Crnoj Gori u tom segmentu turizma Austrija, Slovenija, Mađarska, Rumunija, Češka i Hrvatska, a da su faktori uspjeha, između ostalog, kvalitet usluge, cijene, stručno osoblje koje govori makar jedan strani jezik, laka dostupnost destinacije, uređena infrastruktura, sertifikacija i akreditacija.
Izvršni direktor Klastera zdravstvenog turizna, Vasilije Stijepović, rekao je da je tržište zdravstvenog turizma jako kompleksno zbog čega je na njemu neophodan nastup objedinjenom ponudom.
"Zajednički, sinergetkim djelovanjem zdravstvenih, državnih, turističkih i drugih institucija bolje ćemo ostvariti interese u ovom segmentu", poručio je Stijepović i podsjetio da je Klaster zdravstvenog turizma formiran u februaru.
On smatra da Crna Gora ima neophodne preduslove da postane destinacija zdravlja, jer posjeduje prirodne resurse i renomirane institucije, ali da je neophodno stalno unaprijeđivati znanja kadra u toj oblasti.
Medicinski direktor u Institutu "Simo Milošević", Marina Delić, navela je da potražnja za turističkim proizvodima zdravlja bilježi permanentni rast, što je, s obzirom na demografske i promjene društvenih vrijednosti, realno očekivati i u budućnosti.
"Zdravstveni turizam je izuzetno zahtjevan spoj turizma i medicine. U toj oblasti sve mora biti visoko sofisticirano. Institut već posjeduje dugogodišnju praksu, tradiciju i mjesto koje je izborio na evropskom tržištu, rezultate, opremljene smještajne i terapeutske kapacitete i iskusan kadar", saopštila je Delić.
Ona smatra da Institut sa postojećim kapacitetima i potencijalima, u pravilno odabranom razvoju, može za relativno kratko vrijeme zauzeti značajnu, pa i lidersku poziciju u oblasti zdravstvenog turizma južne Evrope.
"S toga je potrebno prioritetno zaštititi zdravstveni turizam u Igalu, tako što će se u okvirima utvrđenim granicama Mjesne zajednice Igalo, proglasiti lječilišno mjesto – banjsko lječilište", poručila je Delić.
Okrugli sto, kojem su prisustvovali predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, nacionalne i lokalnih turističkih organizacija, Klastera zdravstvenog turizma, hotelijera i turističkih agencija, organizovan je u okviru Sajma turizma i opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo (METUBES).
U okviru skupa je potpisan i Sporazum o saradnji NTO i Klastera zdravstvenog turizma.
Bonus video:
