Predlog dopune Zakona o eksproprijaciji nema ustavnu i zakonsku osnovu, niti mu je cilj javni interes, saopštila je predstavnik porodice Zuber-Gregović, Ambra Deklić i dodala da Vlada želi da sprovede sopstveni biznis i zadrži profit.
„Protivno demokratskim pravilima i slobodnoj volji, Vlada želi da sprovede sopstveni biznis i zadrži profit. Taj pokušaj pljačke je zamaskiran političkom propagandom“, kazala je Deklić, predstavnik porodice Zuber-Gregović, čija je oduzeta imovina procijenjena na 10,3 miliona eura.
Ona je upozorila da eksproprijacija ne može biti novi ekonomski sistem, čak ni u periodu krize, kao i da bi usvajanje predložene dopune značilo da ona može biti sprovedena bilo gdje i pod bilo kojim izgovorom. Na taj način, kako je dodala, može biti ugroženo bilo koje privatno vlasništvo.
Predloženom dopunom Zakona definisana mogućnost da se obavi eksproprijacija imovine za koju država procijeni da ima strateški značaj za ekonomski razvoj ili za realizaciju projekata koji će doprinijeti smanjenju javnog duga.
„Donosioci zakona su uključili rebalans državnog duga između ostalih javnih interesa. Neprihvatljivo je, međutim, da se javni dug plaća preko eksproprijacije i prodaje privatnog vlasništva“, kazala je Deklić.
Ona je navela da se glavni razlog za usvajanje predložene dopune nije javni interes koji bi se odnosio na gradnju infrastrukture, škola, bolnica, elektrana, vojne logistike ili aerodroma, već preprodaja zemlje po većoj cijeni investitorima iz Katara, koji namjeravaju da grade turističke rizorte, golf terene, vile i marine.
„Zapravo, uopšte nije jasno ko stoji iza firme iz Katara“, kazala je Deklić i dodala da bi usvajanje predložene dopune omogućilo Vladi da u roku od osam dana od eksproprijacije prebaci tu imovinu na svoje ime i traži od dotadašnjih vlasnika da napuste svoje domove.
Ona je saopštila da je Zakonom definisana isplata nadoknade onima kojima imovina bude oduzeta prema procjeni eksperata Vlade, koji nijesu nezavisni.
„Iz iskustva moje porodice u vezi sa restitucijom i privatizacijom, znamo da nema garancije da će im biti isplaćena bilo kakva nadoknada, ukoliko nemaju jake veze u Vladi“, rekla je Deklić.
Ona je navela da je ministar finansija zadužen za donošenje bitnih odluka o restituciji, ali i za privatizaciju i eksproprijaciju, što je u jasnom konfliktu.
„Da li evropske vlasti mogu prihvatiti uporan napad na privatnu svojinu? Da li eksproprijacija može biti prihvaćena kao izvor prihoda ili trenutna ekonomska aktivnost zemlje kandidata za članstvo u EU? Privatno vlasništvo je fundamentalno ljudsko pravo i eksproprijacija će biti kamen spoticanja demokratskom prosperitetu Crne Gore“, kazala je Deklić.
Ona smatra da je eksproprijacija prijatnja bilo kojem posjedu i da može odbiti bilo kojeg stranog investitora u Crnoj Gori.
Deklić je podsjetila da je italijanski državljanin crnogorskog porijekla i da je bila svjedok nacionalizacije, nelegalne privatizacije i prijetnje eksproprijacije zemljišta u Buljarici.
„Moja italijansko-američko-crnogorska porodica pretrpljela je nacionalizaciju cjelokupne privatne i zajedničke imovine pod komunističkim režimom, a potom smo u periodu od 2005. do 2009. godine bila izložena nezakonitoj privatizaciji vrijednih građevina“, saopštila je Deklić.
Ona je kazala da je njena porodica sada izložena eksproprijaciji zemljišta u Buljarici, koju joj čak i bivši jugoslovenski, komunistički režim nije nikada oduzeo.
„Od 2005. godine o našem slučaju izvještavam Evropsku komisiju, a potom i Evropsku delegaciju u Podgorici, kao predstavnik porodice Zuber-Gregović, jer je restitucija imovine koju je konfiskovala vlast bivše Jugoslavije uključena u Acquis obaveze, odnosno Poglavlje 23 - Sudstvo i osnovna prava“, saopštila je Deklić.
Ona je navela da je, zbog velikog obima imovine porodice Zuber-Gregović, taj slučaj postao studija slučaja u monitoring procesu crnogorske restitucije.
„Italijanska i diplomatija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) prate i podržavaju naš slučaj restitucije s obzirom da je jedan od nasljednika italijanski državljanin, drugi američki, a treći crnogorski“, rekla je Deklić.
Ona je podsjetila da je porodica Zuber-Gregović u posljednjih 11 godina ispunila sve uslove predviđene Zakonom o restituciji, pokrivajući sve troškove legalne procedure, a sve bez valjanog rezultata.
„Naša zajednička svojina koja je nacionalizovana i koja je ostala u nasljedstvu Crnoj Gori eksperti Vlade su procijenili na 10,3 miliona eura. Na naš predlog o nadoknadi iz 2012. godine, nijesmo dobili nikakav odgovor“, saopštila je Deklić.
Ona je dodala da je, umjesto nadoknade, nelegalna privatizacija imovine porodice Zuber-Gregović beskrupulozno sprovedena u praksi, čineći nemogućim fizički povraćaj.
„Naš slučaj restitucije i dalje spava u Ministartsvu finansija, koje svakodnevno usvaja razne vrste strategija. S druge strane privatizacija je veoma dinamična isto kao što je bila ekproprijacija“, rekla je Deklić.
Ona tvrdi da je Vlada inkasirala milione EUR kroz privatizaciju bivšeg vlasništva porodice Zuber-Gregović, koje nikada nije podijelila sa nasljednicima u skladu sa Zakonom o privatizaciji, prema kojem 20 odsto ukupnog prodatog kapitala ide prvobitnim vlasnicima.
Imovina porodici Zuber-Gregović oduzeta je u periodu od 1948. do 1958. godine, a po obimu i vrijednosti najveća je u Crnoj Gori u odnosu na ostale zahtjeve koji su bivši vlasnici pokrenuli pred nadležnim komisijama.
Nasljednici Lala Zubera i Anastasije Gregović, sin Ivan Zuber i kćerke Dijana Deklić, koja je italijanska državljanka i Lidija Ranganath, državljanka SAD kod nadležnih opštinskih, a kasnije i regionalnih, komisija vode postupke za povraćaj i obeštećenje oduzetih imovinskih prava još od 2004. godine.
Bonus video:
