Odbornici hercegnovskog parlamenta odlučili su da formiraju radnu parlamentarnu grupu od deset članova koja će analizirati nacrt ugovora o privatizaciji Instituta „Simo Milošević“ sa britansko-američkim konzorcijumom International Wellnes group.
Na sjednici lokalnog parlamenta jednoglasno je usvojen i drugi zaključak, koji se odnosi na hitno sazivanje sjednice sa istom temom kao i danas, nakon završene prezentacije investitora i izvještaja radne grupe, prenosi Radio Jadran.
Skupštinska rasprava o postupku privatizacije i predlogu ugovora, uvod je u budući sastanak sa potencijalim investitorom konzorcijumom International Wellness Group, koji se očekuje da dođe i predstavi kako projekat, tako i da odgovori na pitanja odbornika.
Iz opozicije upozoravaju da će budući kupac više graditi na slobodnim zelenim površinama nego što će ulagati u postojeću zdravstveno turističku uslugu, kao i da neće biti dovoljne brige za visokokvalifikovano osoblje i sam brend koji Institut predstavlja.
Odbornici su pitali šta će biti sa 800 zaposlenih, koje su garancije da će biti poštovan kolektivni ugovor i kakav će biti novi nakon tri godine, kako je to ugovorom definisano.
Odbornicima opozicije nije bilo jasno ni čemu žurba u privatizaciji, ako se tvrdi da Institut posluje pozitivno, a interesovalo ih je kada je urađena procjena Instituta, s obzirom na to da su, prema pisanju nekih medija, saznali da je to rađeno 2003. i 2004. godine.
Predsjednik Tenderske komisije, Branko Vujović, rekao je da se u procesu privatizacije nijesu bavili cijenom jer im to nije bio prioritet već ono šta će se dobiti ulaganjem.
On je istakao da će investicija početi već predviđenim ulaganjem u medicinsku opremu od deset miliona EUR dok se bude čekalo donošenje master plana, pa projektnog zadatka, u kome će država i opština odrediti stepen izgrađenosti.
Vujović je kazao da se neće raditi nešto što nije u skladu sa planskim dokumentom. Ugovorom je predviđeno da nema opterećenja imovine bez saglasnosti prodavaca, zbog čega kupac ne može založiti imovinu i na osnovu toga koristiti kredit.
Iz Izbora su poručili da Institut neće prodati nepoznatim ljudima.
„Nećemo prodati banju advokatima, niti ćemo dozvoliti nepoznatim ljudima iz Engleske da odlučuju o našem gradu“, poručio je lider Izbora Dušan Radović Krušo.
On je oštro reagovao i na dopis budućeg investitora o tome da tek za 15 dana može doći na prezentaciju i zbog toga je zamolio Vujovića da "prekine sa cirkusom".
Odbornik Obrad Gojković smatra da iza ugovora stoji građevinski lobi iz Podgorice i da je osnovni cilj gradnja privatnih stanova koji će se naknadno preprodati i ekstra profit koji će dobiti.
Dragan Šimrak iz Socijaldemokratske partije kazao je da sada traže pojašnjenja o privatizaciji dijela akcijskog kapitala, a još ne znaju kako je 1995. godine prodato 25 odsto akcija Instituta kompaniji Galenika, Milana Panića koje su kasnije prešle u vlasništvo Vlade Srbije.
„A za to smo tad dobili ljekove i pomade sumnjiovg roka trajanja, ali bilo je vrijeme sankcija, pa je i to bilo dobro“, naveo je Šimrak.
Zoran Kovačević iz Demokratske partije socijalista (DPS) upozorio je da Skupština ima velike nadležnosti i odgovornosti, kao i da se budućim Prostornim planom opštine i planskim dokumentima može usmjeriti investiotor na djelatnost zdravstvenog turizma, kako je to predviđeno i Prostornim planom Crne Gore.
Vujović je dodao da se Ugovor može raskinuti u toku investicionog perioda od pet godina.
"Prodavci će imenovati nezavisnog kontrolora, iz redova najvećih kuća, koji će na godišnjem nivou kontrolisati realizaciju investicionog programa", rekao je Vujović.
Skupština Opštine je većinom uzdržanih glasova odbornika odbila predložene zaključke Socijalističke narodne partije da Vlada i Skupština Crne Gore obustave privatizaciju Instituta Igalo, da ravnopravno u proces budu uključeni Opština i Sindikat Instituta, kao i da Vlada i Savjet za privatizaciju omoguće otvoreni dijalog o budućnosti Instituta.
Jednoglasno su prihvaćeni zaključci te opozicione partije da u svakom narednom definisanju statusa Instituta Igalo prioriteti moraju biti interesi Herceg Novog i države Crne Gore, kao i održivost zdravstvenog turizma i postojećih kapaciteta.
Glasovima vladajuće koalicije usvojena je odluka o kreditnom zaduženju od milion EUR kod Crnogorske komercijalne banke (CKB), radi otplate preostale glavnice kredita uzetog kod NLB Montenegrobanke od 603 hiljade eura.
Bonus video:
