Grupa poslanika dostavila je Skupštini Predlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i obrazovanju Anketnog odbora za prikupljanje informacija i činjenica o postupanju nadležnih prilikom prodaje imovine Kombinata aluminijuma (KAP) i Duvanskog kombinata (DKP) u stečaju.
U obrazloženju Predloga, koji je dostavila grupa poslanika Socijalističke narodne partije, Demokratskog fronta i Pozitivne Crne Gore, kao i dva nezavisna, navodi se da je imovina KAP-a i DKP-a, u kojima je država bila najveći akcionar, prodata za 28 miliona eura, odnosno 13,2 miliona eura, što je, kako je ocijenjeno, drastično obezvrjeđivanje stvarne vrijednosti.
Poslanici smatraju da je Vlada morala biti svjesna toga, a njeni i predstavnici drugih nadležnih organa bili su obavezni da, kao dobri i savjesni domaćini, preduzmu sve što je neophodno u cilju zaštite imovine od obezvrjeđivanja.
U obrazloženju se navodi da je država od KAP-a u trenutku prodaje potraživala oko 150 miliona eura, a od DKP-a 30 miliona što upućuje na zaključak da je Vlada, u momentu donošenja odluke o prodaji, bila svjesna da neće moći da naplati ta potraživanja.
Grupa poslanika, koja je dostavila Predlog, smatra da je neophodno pokretanje parlamentarne istrage i obrazovanje Anketnog odbora kako bi se utvrdilo da li su Vlada i drugi nadležni postupali kao „dobri domaćini“ kada je riječ o zaštiti imovine KAP-a i DKP-a.
Parlamentarna istraga i Anketni odbor bi trebalo da utvrde da li su Vlada i resorna ministarstva davala instrukcije predstavnicima državnog kapitala i organima upravljanja u KAP-u i DKP-u povodom važnih poslovnih i odluka odbora povjerilaca, vrijednosti procijenjene imovine i načina njihove prodaje.
Trebalo bi, kako je navedeno, utvrditi i zbog čega su pojedini državni i organi lokalne samouprave donosili akte koji značajno povećavaju vrijednost nepokretne imovine KAP-a i DKP-a tek nakon prodaje.
Među takvim aktima je odluka o proglašenju zone KAP-a biznis zonom, ali i o razmjeni zemljišta Glavnog grada i novog vlasnika tog preduzeća nakon završenog postupka prodaje. Na taj način je, kako je objašnjeno, novi vlasnik KAP-a postao vlasnik zemljišta koje nije bilo predmet prodaje i za koje nije plaćena cijena.
Grupa poslanika je podsjetila i na zaključivanje sporazuma Vlade, odnosno Glavnog grada sa kupcem imovine DKP-a, kompanijom Zetagradnja. Tim sporazumom su, kako su naveli, država i Glavni grad preuzeli obaveze koje višestruko uvećavaju vrijednost lokacije DKP-a.
„Parlamentarnom istragom bi trebalo da se utvrdi i da li je nadležni katastar zemljište koje je prodato kao dio nepokretnosti KAP-a i DKP-a, uknjižio na nove vlasnike i da li je, shodno zakonu, prethodno pribavio mišljenje nadležnag organa da je za to zemljište plaćena tržišna cijena“, navodi se u obrazloženju predložene odluke.
Parlamentarnom istragom bi trebalo i da se utvrdi koji je nadležni organ i kada dao mišljenje da je za prodato zemljište KAP-a i DKP-a plaćena tržišna cijena.
Neophodno je, smatra grupa poslanika, utvrditi i da li su zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore dostavljeni akti o raspolaganju nepokretnostima u državnoj imovini, koje se tiču predmeta parlamentarne istrage, kao i da li su preduzeti konkretni koraci u cilju njene zaštite.
„Da li su i kada Vlada i nadležna ministarstva razmatrala izvještaje i informacije zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, kao i predstavnika izvršne vlasti u organima upravljanja i odborima povjerilaca KAP-a i DKP-a u vezi sa pitanjima koja su predmet parlamentarne istrage i šta su tim povodom zaključili“, navodi se u obrazloženju.
Predmet parlamentarne istrage bi trebalo da budu i ostala pitanja za koja Anketni odbor, tokom rada, utvrdi da su važna i potrebna za utvrđivanje pravog činjeničnog stanja.
Podnosioci Predloga odluke su, kako je saopšteno, upoznati sa činjenicama u vezi KAP-a i DKP-a, kao i da se Anketni odbor ne može obrazovati povodom pitanja na osnovu kojih je već pokrenut sudski postupak, sve dok on traje.
„To, međutim, ne može biti smetnja za pokretanje parlamentarne istrage i obrazovanje Anketnog odbora po predloženim pitanjima. Predlogom odluke jasno je precizirano da je predmet parlamentarne istrage prikupljanje informacija i činjenica o postupanju nadležnih u zaštiti javnog interesa prilikom prodaje imovine KAP-a i DKP-a“, navodi se u obrazloženju.
Grupa poslanika koja je dostavila Predlog podsjetila je da su odluke stečajne uprave o prodaji imovine DKP-a i KAP-a donijete prije četiri godine, odnosno godinu, da su pravosnažne i da je po njima postupljeno.
„Niko ne može osporiti pravo Skupštini da se, institutom parlamentarne istrage, bavi pitanjem postupanja nadležnih državnih organa po pitanju zaštite državne imovine i javnog interesa“, kazali su podnosioci Predloga.
Oni su dodali da bi u konkretnom slučaju Skupština, između ostalog, utvrđivala činjenice o tome da li su nadležni ulagali pravna sredstva u zaštitu državne imovine, kao dijela imovine KAP-a i DKP-a, kao i ko je i na osnovu koje argumentacije procijenio da dozvoljena pravna sredstva eventualno ne treba ulagati.
„Navedenim aktivnostima se Skupština i Anketni odbor ni na koji način ne upliću u stečajne postupke o kojima je već donesena odluka i koji se vode kod Privrednog suda u Podgorici“, navodi se u obrazloženju.
Institut parlamentarne istrage je, kako je objašnjeno, predviđen Ustavom i predstavlja jedan od značajnih mehanizama i načina obavljanja parlamentarnog nadzora nad radom državnih organa.
Pitanje otvaranja parlamentarne istrage i obrazovanja Ankernog odbora definisano je Zakonom o parlamentarnoj istrazi.
„Više od trećine poslanika Skupštine, kao podnosioci predložene odluke, smatraju da je nužno otvoriti parlamentarnu istragu i obrazovati Anketni odbor kako bi se cjelovito i objektivno sagledala konkretna problematika i utvrdilo pravo činjenično stanje“, objašnjeno je u Predlogu odluke.
Bonus video:
