Poslanici su završili raspravu o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o energetici, koje se, prema riječima ministra ekonomije, Vladimira Kavarića, donose u cilju prilagođavanja zakonske regulative evropskim standardima i poboljšanju ambijenta u energetskom sektoru.
Kavarić je saopštio da se predložene izmjene i dopune Zakona o energetici vežu za ono što je donešeno postojećim Zakonom o energetici u aprilu 2010. godine.
Izmjene i dopune se, kako je kazao, odnose na obavljanje novih energetskih djelatnosti, odnosno na trgovinu na veliko i malo biogorivima, preciziranje poslova Regulatorne agencije za energetiku (RAE) koji se odnose na utvrđivanje reglatorno dozvoljenog prihoda i cijena za usluge koje pružaju energetski subjekti u oblasti električne energije i gasa.
“Takođe, radi se i o propisivanju prava dužnosti i tržišnog inspektora prilikom inspekcijskog nadzora nad primjenom propisa kojima se utvrđuju kvalitet i način kontrole kvaliteta naftnih derivata, biogoriva i tečnog gasa”, rekao je Kavarić.
Poslanik Demokratskog fronta (DF), Strahinja Bulajić pitao je šta je svrsishodnost donošenja izmjena i dopuna zakona o energetici, ako se država obavezala da do kraja marta donese novi zakon o energetici.
“Šta se krije iza svega toga? U obrazloženju se, između ostalog, kaže da se izmjene tiču i trgovine biogorivima i obezbjeđivanju organa koji će sada kontrolisati biogoriva. Ko je do sad kontrolisao kvalitet goriva i da li je”, pitao je Bulajić.
On je pitao zbog čega Vlada uporno krši zakon u smislu formiranja strateških rezervi goriva, odnosno nafte, za period od najmanje 90 dana kako je obavezuju direktive EU.
Prema njegovim riječima, kada je riječ o promjeni termina odobrava sa utvrđuje, RAE je uvijek do sad utvrđivala i vjerovatno nije poštovala zakon.
“Šta je razlog za ovu izmjenu? Po mom sudu, radi se o ogromnom broju izgubljenih sporova RAE i ovo se mijenja u utvrđuje čisto zbog toga”, smatra Bulajić.
On je pozvao na pitanje svrsishodnosti, jer je država obećala da će donijeti novi zakon.
“To je i pitanje smislenosti i razmislite da i ovaj zakon da povučete s obzirom na to da ćete vrlo brzo proslijediti novi”, dodao je Bulajić.
Kavarić je rekao da se donose izmjene zakona u ovom momentu jer je to obaveza po osnovu evropske direktive koja se odnosi na biogoriva.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Branko Čavor, kazao je da je osnovni cilj izmjena unutrašnja potreba, ali i usaglašavanje sa direktivama EU koje zahtijevaju razvoj tržišta energije.
“Osnovna novina je u vezi sa stvaranjem uslova za trgovinu biogorivima, kojima se dolazi do razvoja tržišne konkurencije, sužavanja barijera i sive ekonomije”, rekao je Čavor.
Takođe, do sada nije bilo moguće pravno sankcionisati pitanje cijena i kvaliteta. On smatra da je dobro riješeno da Tržišna inspekcija vodi računa o ovoj djelatnosti u povećanom obimu i kažnjavanju.
“U vezi sa RAE, odnosno sa utvrđivanjem regulatorno dozvoljenog prihoda pravnim rješenjem je bilo predviđeno da se on određuje ali znajući da su to složene aktivnosti, zakonom predviđeno da se on utvrđuje”, rekao je Čavor i dodao da smatra da je to dobro rješenje.
Srđan Perić iz Pozitivne kazao je da ono što “bode oči” je zašto se sad raspravlja o ovim izmjenama, kada će za par mjeseci biti usvajan krovni zakon.
“Ostaje nejasno zašto se požurilo da se snabdjevači energetskih subjekata oslobode obaveze čuvanja strateške rezerve kao njihov trošak. Ako je to bila potreba zašto nijeste sačekali taj krovni zakon?”,rekao je Perić.
On smatra daje kaznena politika u tom dijelu preblaga.
“Sa tri do 20 hiljada eura kazniće se preduzeće ako ne dostavi Ministarstvu energetski bilans najkasnije do 15. novembra tekuće godine za narednu, dok će građanin za neplaćen porez na stan platiti od 250 EUR do dvije hiljade, a preduzeće od tri do 20 hiljada eura , a koliko je ovo značajnije za državu”, precizirao je Perić.
Govoreći o malim hidrocentralama, Perić je pitao ko je u obavezi da otkupljuje energiju koju proizvode male hidrocentrale, jer se radi o biznisu koji se u ovom trenutku dodjeljuju onima koji su privilegovani po različitim osnovama.
“Svjedoci smo velikih obećanja, od drugog bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja, novih hidroenergetskih objekata, a na kraju de facto ne možemo da obezbijedimo da građani biraju svog snabdjevača iako to formalno mogu, jer se niko nije prijavio. To nijesmo mogli prema građanima da ispunimo”, kazao je Perić.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Borisav Banović, kazao je da će ta partija podržati predložene izmjene i dopune.
“Smatramo da je pokrivena jedna oblast koja do sad nije bila na najbolji način pokrivena i da će ovako da se u praksi stvari pomjeraju nabolje, a tu mislim na kontrolu nafte i naftnih derivata. Ipak, izgubljeno je mnogo vremena”, rekao je Banović.
On je podsjetio da je prije sedam, osam godina postavljao to pitanje i da je tadašnji ministar rekao da nemaju laboratorije i tehnološke resurse za tako nešto.
“Zemlje u regionu su dosta uradile na popravljanju te oblasti. Srbija je prihodovala oko 80 miliona eura na osnovu akciza zbog boljih zakonskih uslova i kontrole na terenu”, naveo je Banović.
Kavarić je, kada je riječ o kvalitetu goriva, rekao da je do sada za to bila nadležna Agencija za zaštitu životne sredine i da je postojala problematika po pitanju i procedure imajući u vidu da nijesu postojala pravna lica u Crnoj Gori akreditovana za obavljanje te djelatnosti, a da ih sada imaju.
Poslanik Liberalne partije (LP), Andrija Popović rekao je da Crna Gora nema rješeno pitanje strateških rezervi, a kao kandidat za EU mora uskladiti svoje propise sa evropskim zakonodavstvom.
“Kako nema uredbi o strateškim rezervama, LP smatra da se u novom zakonu o energetici mora unijeti norma o strateškim rezervama. Predlažemo da Vlada pod hitno oformi tijelo koje će biti zaduženo da se bavi ovim pitanjem”, kazao je Popović.
Prema njegovim riječima, ako dođe do vanrednog stanja država neće moći da ima pravni okvir za funkcionisanje rezervi nafte, pri čemu će LP amandmanski djelovati na predložene izmjene i dopune zakona o energetici.
Popović je rekao da što prije treba krenuti u izgradnju hidrocentrala, iako se tome neki protive.
“Sad mi pada na pamet da svi ti protivnici izgradnje hidrocentrala po onoj narodnoj - Mi bismo da se tu****, a da nam ne ulazi. Mislim da se mora energičnije ući u izgradnju hidrocentrala, niko ne može da živi ni radi bez električne energije”, kazao je Popović.
Nezavisni poslanik, Mladen Bojanić rekao je da otvoreno sumnja da se ove izmjene rade u susret jednom od strateških investitora, Elektroprivredi (EPCG) koja ima potrebu da se sad legalizuju gubici koje ima na distributivnoj mreži, a imala je obavezu po ugovoru o kupoprodaji da to sama reguliše.
“To je sad u susret produženju ugovora, jer treba da se radi drugi blok TE i da država to ne može sama da uradi. A svjesni smo da je EPCG daleko od toga da je ispunila ciljeve koje je trebalo i zbog čega je rađena dokapitalizacija”, rekao je Bojanić.
Loša stvar je, kako je kazao, to što se država odrekla da ima strateške zalihe nafte i naftnih derivata.
Kavarić je rekao da se u pozadini brisanja amandmana ne nalazi namjera Vlade da izbriše potrebu za strateškim rezervama nafte, nego da je utvrdi kroz poseban zakon.
“Crna Gora po tom pitanju ima obaveze do 2023. godine. Akcioni plan je napravljen, rješenje koje je prepoznato u zakonu donešenom 2010. postao je deplasiran jer je Evropa promijenila regulative i prešlo se sa industrijskog modela koji je skuplji na državni ili kombinovani model. Skloni smo da prihvatimo predlog da on nije trebalo da se briše u postojećem predlogu”, objasnio je Kavarić.
On je po pitanju ulaska novih snabdjevača, rekao da to zavisi od brzine približavanja Crne Gore cijenama na tržištu.
“Tu moramo da idemo oprezno jer ne želimo da se liberalizacija desi tako što će poskupiti cijena. Svi želimo da imamo tržište električne energije ali treba ići postepeno”, dodao je Kavarić.
Bonus video:
