Crna Gora, koja koristi euro kao nacionalnu valutu, neće imati posebnih problema u ovim burnim vremenima u kojima se uspostavljaju novi intervalutarni odnosi, ocijenio je ekonomski analitičar Damir Novotni.
Novotni je agenciji Mina-business kazao da je u situacijama valutnih rizika bolje biti čvrsto vezan za euro ili ga imati kao nacionalnu valutu.
„Crna Gora, Slovenija i Bosna i Hercegovina (BiH), koja je kurs svoje valute fiksirala prema euru, neće imati posebnih problema u ovim burnim vremenima u kojima dolazi do uspostavljanja novih intervalutarnih odnosa“, rekao je Novotni.
On smatra da Crna Gora može imati korist od činjenice da je de facto članica eurozone, s obzirom na mogućnost korišćenja velike ponude novca i niskih kamatnih stopa.
Prema njegovim riječima, slabljenje eura prema drugim svejstkim valutama povećaće konkurentsku prednost ekonomija koje imaju euro ili fiksirane kurseve na međunarodnom tržištu.
“Vlastita nacionalna valuta i suverena monetarna politika može biti korisna u vođenju ukupne ekonomske politike samo kod velikih i razvijenih ekonomija. Slučaj Rusije i slabljenja rublje, uprkos velikim prirodnim resursima, pokazuje da vlastiti novac nije velika prednost”, objasnio je Novotni.
On je, komentarišući aktuelna dešavanja na tržištima valuta, saopštio da je švajcarski franak (CHF) jedna od najvažnijih svjetskih rezervnih valuta.
“Ne radi se dakle o 'obično' valuti, već o cijelom bankarskom sektoru te zemlje, koji već stotinama godina služi kao sigurna luka mnogih svjetskih bogataša”, kazao je Novotni.
On je naveo da u vremenima krize mnogi bogati ljudi napuštaju nesigurna tržišta i ulažu u zlato i švajcarski franak.
“Tako je u Velikoj krizi u 2008. godini takođe porasla potražnja za tom valutom. Kako bi zaustavila pritisak međunarodnih finansijskih investitora na svoju valutu u 2009. i 2010. godini, Švajcarska nacionalna banka (SNB) je odlučila fiksirati kurs prema euru u odnosu jedan prema 1,2”, rekao je Novotni.
On je podsjetio da je početkom ove godine potražnja za tom valutom ponovo počela snažno da raste.
“Sve ukazuje da su bogati ljudi iz Rusije, nakon naglog slabljenja ruske rublje, počeli iznositi svoje bogatstvo i smiještati ga upravo u Švajcarskoj. Uprkos negativnim kamatnim stopama na depozite u švajcarskim bankama, interes za kupovinom franka je bio sve snažniji, tako da je SNB morala odustati od odbrane pariteta prema euru”, dodao je Novotni.
Prema njegovim riječima, američki dolar snažno raste prema drugim valutama, a euro slabi i zbog najava Evropske centralne banke (ECB) o otpuštanju velike količine likvidnosti u eurozoni.
“Očekivani izbor marksističke ljevice u Grčkoj i njeno formiranje vlade takođe je rezultiralo slabljenjem kursa eura prema drugim valutama. I konačno, čini se da se uspostavljaju novi pariteti između glavnih svjetskih valuta, koji je povezan s novim odnosima produktivnosti nacionalnih valuta”, kazao je Novotni.
U takvom kontekstu, kako je naveo, rast švajcarskog franka u odnosu na euro se može lako objasniti.
Novotni je podsjetio da je rast kursa švajcarskog franka prema euru pogodio mnoge dužnike banaka koje imaju kredite denominirane u toj valuti.
“U Hrvatskoj je više od 55 hiljada domaćinstava, odnosno privatnih dužnika, nakon najnovijeg rasta kursa franka došlo u poziciji nemogućnosti otplata tih kredita. Nešto manji broj u BiH i Srbiji. Ta domaćinstva su sada postala nesposobna da učestvuju u ekonomskom procesu, odnosno neće biti u mogućnosti da povećavaju svoju potrošnju ni nakon što se ekonomije oporave od krize”, smatra Novotny.
On je ocijenio da se radi o strukturnom problemu koji se mora rješavati odgovarajućim mjerama ekonomske i monetarne politike.
“U Hrvatskoj je međutim većina kredita denominiranih u švajcarskoj franku imala namjenu kupovine nekretnina, stanova i nekretnina na jadranskoj obali. Očekivanja tih dužnika, ali i austrijskih banaka koje su tu vrstu kredita uveli na tržište, da će cijene nekretnina eksplodirari nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju (EU), nijesu se ostvarile”, kazao je Novotni.
Tržište nekretnina, kako je naveo, praktično ne funkcioniše, a potražnja za nekretninama je vrlo mala.
“Zbog toga se prezaduženi građani, koji imaju kredite u švajcarskim francima, ne mogu razdužiti prodajom svojih nekretnina. Kako ta domaćinstva ne bi bila dugi niz godina zarobljena, a ti su krediti uglavnom na vrlo duge rokove od 20 do 30 godina, moraju se pronaći rješenja kojima će se bilanse tih domaćinstava relaksirati”, zaključio je Novotni.
Bonus video:
