Crnogorska poljoprivreda ušla je u fazu bržeg razvoja, povećava se otkup i kvalitet mlijeka i ukupna razmjena poljoprivrednih proizvoda, a proizvođači se sve više uključuju u proces pripreme politika, saopštio je resorni ministar, Petar Ivanović.
"Naša ideja vodilja nije da Crnu Goru dovedemo do zatvaranja pregovora sa EU, već da tokom tog procesa osposobimo što više naših poljoprivrednih proizvođača da budu bolji od konkurencije. To je jedini način da opstanu", rekao je Ivanović na konferenciji za novinare.
Prema njegovim riječima, da bi poljoprivredni proizvođači ojačali nije dovoljno samo da primaju subvencije, posjećuju seminare ili pišu dopise Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja.
"Poljoprivredni proizvođači moraju neprestano, danonoćno raditi na sebi, čitati više, učiti i razmjenjivati iskustva, moraju biti više posvećeni finalnom proizvodu, daljem poboljšanju kvaliteta, smanjenju troškova, mnogo više posvećeni udruživanju, saradnji u procesu stvaranja i moraju, odmah, pod hitno, odbaciti svaku sujetu, jer se svaki izgubljeni dan računa", poručio je Ivanović.
On je saopštio da je tokom prošle godine otkupljeno preko 25 miliona litara mlijeka, a proizvođačima i prerađivačima mlijeka ukupno je isplaćeno preko 1,9 miliona eura.
"Otkup mlijeka je veći za preko 300 hiljada litara ili 1,25 odsto u odnosu na 2013. godinu", naveo je Ivanović.
U sistemu otkupa mlijeka, koje subvencioniše Ministarstvo, nalazi se 20 pogona za preradu mlijeka. Kooperanata je tokom prošle godine prosječno bilo oko 2,66 hiljada, 284 manje nego 2013.
Ivanović je objasnio da je smanjenje broja kooperanata posljedica zatvaranja šest mljekara tokom prošle godine, od čega su četiri zatvorene po nalogu inspekcije.
"I pored smanjenja broja mljekara u sistemu otkupa, postignut je rast otkupa sirovog mlijeka što znači da su pojedini kooperanti povećali proizvodnju, kao i da pogoni za preradu mlijeka rade sa većom iskorišćenošću kapaciteta", kazao je Ivanović.
Najviše mlijeka tokom prošle godine otkupile su mljekare "Šimšić", Srna, Milka MDK i ZZ kooperativa. Te četiri mljekare otkupile su 65,32 odsto mlijeka i sarađivale sa 70,35 odsto kooperanata. Ukupan broj somatskih ćelija u mlijeku u prošloj godini je manji 4,07 odsto u odnosu na 2013, dok je ukupan broj bakterija manji 21,23 odsto.
"Vjerujem da počinje trend poboljšanja higijenskog kvaliteta sirovog mlijeka. Ali, moramo ići brže i odlučnije u pravcu poboljšanja kvaliteta mlijeka", poručio je Ivanović.
Ukupna razmjena poljoprivrednih proizvoda u prošloj godini iznosila je, prema preliminarnim podacima Monstata, 583,03 miliona eura i veća je 12,49 odsto u odnosu na 2013. Učešće poljoprivrednih proizvoda u ukupom izvozu iznosi 29,4 odsto, a u ukupnom uvozu 27,12 odsto.
Ukupan uvoz poljoprivrednih proizvoda u prošloj godini je u odnosu na 2013. veći 6,15 odsto, a izvoz 58,66 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 20,55 odsto i veća je 6,8 procentnih poena u odnosu na 2013. godinu kada je iznosila 13,75 odsto.
Najveći rast izvoza zabilježen je kod mesa, vode - uključujući mineralnu gaziranu i negaziranu vodu, masnoće biljnog i životinjskog porijekla, proizvoda na bazi kakaa, proizvoda mlinske industrije, piva i vina. I dalje raste izvoz sira.
S druge strane, u odnosu na isti period prošle godine, smanjen je izvoz alkoholnih pića i povrća.
Na strani uvoza, uočljiv je pad uvoza šećera i proizvoda od šećera, masnoća i ulja biljnog porijekla, živih životinja, kafe i čaja, proizvoda mlinske industrije, gaziranih bezalkoholnih pića, proizvoda od duvana, mlijeka i mliječnih proizvoda.
Zabilježen je rast uvoza svježeg mesa, živog drveća, piva, voća, povrća, žitarica, vina i raznih proizvoda za ishranu gdje spadaju razni sosovi, sladoledi, koncentrati za upotrebu u domaćinstvima.
Ivanović je saopštio da je, prema podacima Monstata, i proizvodnja drvnih sortimenata u prošloj godini porasla 70,2 odsto, u odnosu na 2013, proizvodnja prehrambenih proizvoda takođe je veća 3,8 odsto, dok je proizvodnja pića manja 7,8 odsto.
"Takođe, u prošloj godini zabilježen je i rast vrijednosti izvoza drveta i proizvoda od drveta 29,8 odsto", rekao je Ivanović.
On je saopštio da je za IPARD-like, projekat koji nasljeđuje MIDAS, do sada pristigla 31 aplikacija iz svih opština Crne Gore, a najviše iz Nikšića, pet.
"Prosječna investicija kod pristiglih aplikacija iznosi 28 hiljada eura. Najveći interes iskazan je za investicije u mehanizaciju i izgradnju objekata", kazao je Ivanović.
Poziv za novi projekat objavljen je 7. decembra, a rok za prijem aplikacija je 28. februar. Iznos bespovratne podrške je 4,1 milion eura. Očekivani ukupan iznos investicija je 8,2 miliona eura.
Bonus video:
