Crna Gora, bez obzira na ukupno dobre ocjene konkurentnosti njenog turizma, ne može biti zadovoljna cjenovnom kompetitivnošću, jer je cijena primarni faktor turističke privlačnosti neke destinacije, poručio je resorni ministar, Branimir Gvozdenović.
On je kazao da je odnos cijene i efekata u crnogorskom turističkom proizvodu opterećen kratkom sezonom i nikako ne može konkurisati Grčkoj, Turskoj i nizu drugih turističkih odredišta.
„Država može, nekim fiskalnim beneficijama, donekle uticati na smanjenje cijena, ali ne može nasilno remetiti tržišne mehanizme. Vjerujem da bi povećanje obima prometa koje bi uslijedilo nakon inicijalnog smanjenja cijena, dalo dobar rezultat“, rekao je Gvozdenović u intervjuu agenciji Mina-business.
On je ocijenio da je nedovoljna saobraćajna dostupnost Crne Gore jedno od ozbiljnih ograničenja daljeg razvoja i opasnost po dostignuti rezultat.
Gvozenović smatra da se ovaj problem ne može riješiti trivijalnim zahvatima, već promišljenim i upornim djelovanjem i ozbiljnim investicijama u saobraćajnu infrastrukturu.
„Ozbiljnost bavljenja ovim pitanjem potvrđuje predstojeći početak izgradnje autoputa Bar – Boljare, planovi po pitanju povećanja ukupnih i različitih kapaciteta aerodroma Tivat i Podgorica, kao i namjera da se inicira rekonstrukcija pruge Beograd – Bar“, kazao je Gvozdenović.
On je, kako kaže, ubijeđen i da se poboljšanja mogu postići fleksibilnom politikom u odnosu na low-cost i druge avio kompanije, na čemu je dosta urađeno u prethodnom periodu i postignuti su pozitivni rezultati.
Na većinu problema ne možemo uticati
Gvozdenović je podsjetio da eksterni problemi, kao što su kriza u Ukrajini i Rusiji i pad rublje, ne idu u prilog turističkim očekivanjima Crne Gore u narednoj godini.
„Na većinu pomenutih problema ne možemo uticati. Umjesto da defetistički bacimo koplje u trnje, moramo svom snagom napasti slabosti koje imamo, a koje su pod našom kontrolom. U prvom redu, mislim na cjenovnu nekonkurentnost, zatim na potpunu sezonalnost i visoku meteo-zavisnost našeg turizma, kao i na zavisnost od pojedinačnih emitivnih tržišta“, kazao je Gvozdenović.
Mora se, kako je dodao, napraviti i niz infrastrukturnih poboljšanja, kao i mogućih poboljšanja fiskalne politike u turizmu.
„Kratkoročno gledano, moramo značajno popraviti avio-dostupnost Crne Gore, poboljšati kvalitet smještajnih kapaciteta i intenzivirati promotivne aktivnosti“, rekao je Gvozdenović.
Govoreći o značaju stranih investicija za crnogorsku ekonomiju, on je kazao da Vlada, sa visokim prioritetom, tretira pitanje privlačenja stranih investicija.
„Prepoznali smo sopstvene potencijale koje treba materijalizovati, odnosno staviti u funkciju. Zbog finansijskih ograničenja koja imamo, moramo se, po tom pitanju, orijentisati na strane investitore. A njih nije lako privući jer nijesmo jedini kojima trebaju“, ocijenio je Gvozdenović ukazujući na bezpoštednu kompeticiju među državama i regionima, kada je riječ o privlačenju stranih investicija.
Države su, kako je naveo, postale ponuđači sopstvenih atraktivnih destinacija, ali i promoteri svog poslovnog ambijenta.
„Dakle, u ovom segmentu važe pravila konkurentnosti, a to znači biti bolji od drugih, ali i biti bolji danas nego juče“, kazao je Gvozdenović.
U toj trci, kako je dodao, Crna Gora učestvuje sa dosta uspjeha, ali je još daleko od maksimuma spremnosti da ponudu stranim investitorima učini najboljom mogućom.
„Granica naše spremnosti je samo interes Crne Gore. Dakle, nikada se, nijednom investitoru, neće dopustiti investicioni uslovi koji bi bili štetni za našu državu i za njene građane“, poručio je Gvozdenović.
On smatra da bi ovo načelo trebalo da bude prihvatljivo svakome ko Crnoj Gori želi dobro.
„Ipak, kod gotovo svakog kapitalnog projekta imamo opstrukcije. Često su one benigno proistekle iz nerazumijevanja odnosa zaštite životne sredine i pojma 'netaknuta priroda'. Od 'netaknute prirode' možemo imati samo emotivni ugođaj i pune oči, ali ne i održivi razvoj“, rekao je Gvozdenović.
"Zašto tako jeftino, zašto na toliki period"
On je naveo da drugu grupu opstrukcija investicionih projekata čine primjedbe tipa „zašto tako jeftino“, „zašto na toliki period zakupa“. To su primjedbe koje, kako smatra, ne uvažavaju činjenicu da postoji i druga strana koja ima svoj interes i granicu tog interesa, ili od onih koji smatraju da investitori čekaju iza svakog ćoška.
„Treću kategoriju opstrukcija generišu oni koji ne razumiju da je svaki ovakav projekat cjelina i da se projektna ponuda generiše kao paket u kome ne možemo birati samo ono što nama odgovara. Najzad, sve ove grupe opstrukcija, otvaraju prostor za manipulaciju političke i druge vrste koja polazi od dnevnopolitičke doktrine, a čini štetu Crnoj Gori“, ocijenio je Gvozdenović.
Prema njegovim riječima, investitor neće doći ako ne može da sagleda svoj profitni interes u konkretnom poslovnom ambijentu.
„Potencijalni profit nije jedini uslov. Zahtijeva se i politička stabilnost, pravna sigurnost, administrativna efikasnost i još niz pretpostavki. Najzad, čak i da je sve ostalo u redu, nijedan investitor neće doći tamo gdje nije poželjan i dobrodošao“, kazao je Gvozdenović.
U Crnoj Gori je, kako je dodao, prilično prisutna naknadna pamet i često se, u pripremi nekog projekta, onda kada to procedura predviđa, niko ne oglašava sa primjedbama, da bi se, kada posao odmakne, odjednom pojavili oni koji znaju šta ne valja i kako je trebalo.
„Treba imati u vidu da je cijela privatizacija, pa i aktuelni investicioni trend, radikalno nov proces za Crnu Goru, pa je prirodno da je bilo i određenih grešaka. Nijesu one samo naš specifikum, slično je i u drugim državama regiona, ali to ne mijenja stvar“, rekao je Gvozdenović.
U početnoj fazi privatizacije, kako je naveo, nije dovoljno precizno definisana kontrola izvršenja obaveza investitora i postupak u slučaju nepoštovanja obaveza.
„Štaviše, čak i tamo gdje su i bile predviđene zaštitne klauzule, nijesmo imali mehanizme da ih efikasno primjenimo. To se ne smije više dešavati. Bitno je da ne ponavljamo greške“, smatra Gvozdenović.
Komentarišući desetak razvojnih projekata u Crnoj Gori, od kojih se samo dio realizuje željenom dinamikom, Gvozdenović priznaje da je svojevremeno i sam očekivao dinamičniju realizaciju projekata, kao što su Porto Montenegro, Porto Novi, Plavi horizonti.
Porto Montenegro je završio samo četvrtinu svog projekta, za projekat Porto Novi u Kumboru je prolongirana dinamika realizacije, projekat na Luštici bi trebalo mnogo brže da se razvija, na Plavim Horizontima još nema aktivnosti takođe ni na planinskom centru Kolašinu 1600, Maljeviku.
Prema riječima Gvozdenovića, treba imati u vidu da je pojektovana vrijednost tih desetak projekata oko tri milijarde eura i da je predviđeni period njihove realizacije zahvatila svjetska ekonomska kriza koja je povećala investicioni oprez, smanjila podršku bankarskog sektora, uvećala investicione rizike.
„Možda smo imali i mogućnosti da se zahvalimo investitorima koji ne poštuju dogovorenu dinamiku, ne obazirući se na razloge usporenja. Ipak nijesmo to uradili i mislim da smo dobro postupili. Naravno, projekte ovog ranga prirodno prate i neke vankrizne opstrukcije i iznenađenja, a u nekim slučajevima je bilo i naših nesnalaženja koja su takođe uticala na dinamiku realizacije“, objasnio je Gvozdenović.
On očekuje da se dinamika realizacije tih projekata intenzivira, s obzirom na to da je većina smetnji otklonjena.
Moramo se prilagođavati trendovima
Gvozdenović podsjeća da se investicioni portfolio značajno mijenja, bar kada je riječ o turističkim nekretninama.
„Povratak investicije kod klasičnih hotelskih objekata visoke kategorije (pet plus zvjezdica) je na nivou 20 godina, što je smanjilo zainteresovanost za ovaj format ulaganja. Investitori traže nove modele koji će omogućiti brži povrat investicije, ali i obezbijediti visoki kvalitet turističke ponude“, objasnio je Gvozdenović. „Mi se nužno moramo prilagođavati takvim trendovima“.
U tom smislu je, kako je dodao, prilagođena zakonska regulativa, uvedeni novi turistički formati, predviđena manja opterećenja za investitore i drugi investicioni benefiti koji omogućavaju smanjenje investicionih rizika i troškova, a čuvaju interes Crne Gore da obogati ponudu, dobije nove visokokvalitetne objekte, nova radna mjesta i nove prihode.
Kondo hoteli postaju sve popularniji u Crnoj Gori i, kako je kazao, predstavljaju priznatu funkcionalnu formu u okviru turističke ponude.
„Problem je kako obezbijediti zainteresovanost i obavezu investitora da, nakon prodaje smještajnih jedinica u okviru kondo hotela trajno obezbijedi inicijalnu turističku funkciju, odnosno maksimalno moguće korišćenje tih jedinica u funkciju turističkih smještajnih kapaciteta. Vjerujem da, određenim stimulativnim mjerama i politikom oporezivanja i država može uticati da zažive osnovne funkcije ovog i drugih turističkih formata, koji, saglasan sam, možda i nijesu odgovorili turističkom cilju kao što je bilo planirano i zamišljeno i s tim u vezi pripremamo dodatne aktivnosti i mjere“, najavio je Gvozdenović.
Za neke hotele ne uspijevamo da zainteresujemo investitore
Komentarišući činjenicu da je u Crnoj Gori mnogo hotela koji nijesu u funkciji, kao što su Lokve, Berane, Onogošt, Plavsko jezero, Plaža, Virpazar, Sozina, što predstavlja oko 5,4 hiljade kreveta, Gvozdenović je podsjetio da privatizacioni proces koji se odnosio na ove objekte nije dao konkretan rezultat.
„Zbog nedovoljne atraktivnosti objekata i ograničenih mogućnosti da ovi hoteli povrate investiciju koja je potrebna za njihovo dovođenje u funkciju, ne uspijevamo da zainteresujemo investitore“, rekao je Gvozdenović.
On vjeruje da se sistemom beneficija koje bi država obezbijedila u toku rekonstrukcije i u prvim godinama poslovanja, može oživjeti interesovanje za oživljavanje ovih objekata.
Ministarstvo je, kako je kazao, u završnoj fazi pripreme takvog predloga koji treba da bude predstavljen Vladi.
Gvozdenović smatra da bi bilo dobro kada bi Crna Gora mogla da izdvojimo više za potrebe promocije turizma.
„Međutim, i uz ovakva ograničenja, smatram da je naša promocija prilično uspješna. Posljednjih godina smo intenzivirali neke ekonomski rentabilne promocione metode koje su prvenstveno zasnovane na 'novim medijima', i svakako da je to imalo uticaja na dobre rezultate ostvarene u turizmu. Ne odričemo se tradicionalnih metoda promocije, ali siguran sam da sinergijski efekti tradicionalnih i novih modela promocije mogu dati još bolje rezultate i opredijeliti potencijalne turiste za dolazak u Crnu Goru“, zaključio je Gvozdenović.
Bonus video:
