Vlada nije zainteresovana da vrijednosti nepokretnosti u Crnoj Gori budu precizirane i javno dostupne, iako bi se time možda izbjegli problemi kao u slučaju prodaje Kraljičine plaže i smanjila mogućnost korupcije.
Ministarstvo finansija odbilo je da se u Predlog izmjena zakona o državnom premjeru i katastru, koji je Vlada utvrdila na posljednjoj sjednici, uvrsti odredba koja bi to omogućila. Masovna procjena nepokretnosti, kako se stručno naziva taj posao, znači da se u Upravi za nekretnine nalaze “utvrđene vrijednosti nepokretnosti”.
To su pravila koja se primjenjuju u zemljama Evropske unije, a nedavno su švedski eksperti Hans Soderblo i Olof Frankvist u Prištini obučavali predstavnike zemalja zapadnog Balkana o “benefitima masovne procjene vrijednosti nepokretnosti”.
Direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević uputio je zato početkom mjeseca, prema informacijama “Vijesti” iz Ministarstva finansija, direktorici Direktorata za imovinsko pravne poslove Ani Cerović inicijativu da se u Predlogu izmjena zakona o katastru unesu i te odredbe. On je podsjetio da u “Crnoj Gori ne postoji sistematizovana infrasturktura za kvalitetnu i pouzdanu procjenu vrijednosti nepokretnosti, iako se ona pojavljuje kao državna potreba bez koje se ne može zamisliti efikasno upravljanje nepokretnostima”.
Kovačević je potvrdio da je bio član radne grupe koja je pripremala zakon, ali nije želio da komentariše stav Vlade.
Poslanik DF Zoran Miljanić međutim kaže za “Vijesti” da to nije iznenađujuće, jer bi smanjilo mogućnost korupcije u poslovima sa nekretninama, javnim tenderima i privatizacijama.
“To je dokaz onoga na šta stalno upozoravamo, da nema volje za borbu protiv korupcije na visokom nivou. U mutnom se lakše završavaju poslovi i dobijaju provizije”, rekao je Miljanić.
U sporenju dva koaliciona partnera u Vladi, oko prodaje Kraljičine plaže-Dubovica, lider SDP-a Ranko Krivokapić je nedavno rekao da je “u Kolašinu cijena zemljišta 90 eura, a zemlja na najatraktivnoj lokaciji na primorju 50”.
“To vam sve jasno govori. Zato želimo procedure koje će ubrzati naš put u EU", rekao je on.
Kosovo i Srbija, prema javno dostupnim podacima, su međutim ove standarde prihvatili, a korist će, kako tvrde eksperti, imati poreske uprave “jer bi se spriječilo izbjegavanje plaćanje poreza na istinsku vrijednost”.
“Najprirodnije bi bilo da to bude, po ugledu na Njemačku i druge razvijene evropske zemlje, organ koji ima najveću bazu podataka o nepokretnostima,odnosno organ Katastar (u Srbiji je to Republički geodetski zavod), koji inače i posjeduje najveći broj informacija od značaja za izradu ovakve baze podataka”, ocijenila je Dragana Milićević u srbijanskom časopisu “Tehnika”.
U Evropi se na ovaj način lakše naplaćuju nameti na imovinu
“Masovnom procjenom nepokretnosti obezbjeđuju se transparentne tržišne vrijednosti imovine svih imaoca prava na nepokretnostima, kako za potrebe državne uprave tako i u druge svrhe...
Iskustva evropskih zemalja ukazuju da se na ovaj način obezbjeđuju pozitivni efekti u više segmenata, među kojima poboljšanje sistema poreza na imovinu i funkcionalnije tržište imovine i kredita“, navodi se u predlogu Uprave za nekretnine, koji Vladi nije bio prihvatljiv.
Država rasipa novac zbog procjena
Uvođenjem katastarske baze podataka o vrijednostima nekretnina u svim djelovima Crne Gore, smanjili bi se milionski iznosi za štetu, koja se plaća po osnovu sudskih presuda.
Prema informacijama “Vijesti”, veliki broj onih kojima se po osnovu eksproprijacije oduzme zemljište obraća se sudu, jer su nezadovoljni procjenom njegove vrijednosti. Sudska praksa je takva da se po tim tužbama zatim dosuđuju višestruko veći iznosi, pa u katastru vjeruju da bi utvrđivanje jasnih mjerila zaustavilo rasipanje novca iz državne kase
Bonus video:
