Poslanici su raspravljali o Predlogu zakona o završnom računu budžeta za prošlu godinu, a iz opozicije su upozorili na slabosti ekonomije i opasnosti od daljeg zaduživanja.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanović, ocijenio je da je ove godine, u kojoj je usvojen Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, propuštena šansu da se jasnim sankcijama prema korisnicima budžeta uvede princip odgovornosti.
"Ponovo imamo nesklad između planiranog i izvršenog, odnosno planirano je 1,38 milijardi eura, a ostvareno 1,6 milijardi. Tu se radi o otplati duga i garancijama. Znao sam da će doći do pada garancija, ali i to ostaje kao statistika", kazao je Damjanović.
On je naveo da je za kamate planirano 40-ak miliona eura, dok je potrošeno 67 miliona eura.
"Zašto se kamate makar ne kalkulišu kako treba? Paradigma naših finansija je da je iznos koji dajemo samo za kamate veći od kapitalnog budžeta", rekao je Damjanović.
On je podsjetio da je na kraju prošle godine država imala svega 6,8 miliona eura svojih sredstava, što je vrijednost jedne „bolje hacijende na primorju“. Depoziti države su, pored toga, obuhvatali i 38,4 hiljade unci založenog zlata, koje vrijedi 33 miliona eura.
"Dug opština je 135 miliona eura. Trebalo bi razmišljati o povlačenju crte, odnosno da ovaj dug preuzme država, jer ga opštine nikada neće platiti. Nešto mora da se radi, jer ovako ne vidim rješenje", poručio je Damjanović.
Milutin Đukanović iz Demokratskog fronta (DF) ocijenio je da je Završni račun budžeta u suštini dokument koji će da objasni da li Vlada ima viziju, da li nešto kvalitetno može da planira i da li se na te planove građani mogu osloniti.
On je podsjetio da je Vlada planirala oko 1,38 milijardi eura prihoda, uz zaduženje od 206 miliona.
"Šta je ostvareno – 1,6 milijardi eura. Znači prihodi su značajno povećani po osnovu bolje naplate poreza i smanjenja depozita u bankama. Imamo pad depozita i povećanje prihoda po osnovu poreza i doprinosa, ali se zadužujemo 333 miliona eura ili 128 miliona više nego što smo planirali, odnosno 61 odsto", naveo je Đukanović.
On smatra da je objašnjenje da je zaduženje veće zbog plaćenih garancija, samo donekle tačno. Prema njegovim riječima, povećanje prihoda od 85 miliona eura bilo je dovoljno za garancije.
Đukanović je, objašnjavajući kako se Vlada zadužuje, naveo primjere zaduženja kod Deutsche banke od 62 mililiona eura i Erste banke od 30 miliona.
"Za kredit od 60 miliona troškovi kredita su 643 hiljade eura, što je preko jedan odsto. Danas se obično i građanima i preduzećima rijetko obračunavaju troškovi preko jedan odsto, ali je zato Vlada to spremna da plati. Kod drugog kredita su troškovi 301 hiljadu eura", saopštio je Đukanović.
On je dodao da su, kad se sve sabere, ukupno nedostajuća sredstva u prošloj godini iznosila 374 miliona eura.
"Gdje je to najveći promašaj napravila Vlada? Za otplatu dugova Vlada je planirala da isplati 119 miliona, a isplatila je 326 miliona. Neka mi neko objasni kako se od ovoga može nešto lošije planirati", kazao je Đukanović.
On je podsjetio da je prošle godine zaduženo 333 miliona eura, dok je za ovu godinu planirano zaduženje od 230 miliona.
"Koliko je ta procjena tačna govori podatak da se na 1. jun Vlada već zadužila 240 miliona eura", naveo je Đukanović.
U budžetu za narednu godinu predviđeno još 633,8 miliona eura zaduženja, pa se, prema riječima Đukanovića, dolazi do nevjerovatnog podatka da se za tri godine Vlada zadužila 1,2 milijarde eura, a to će biti "mnogo više kad bude urađen završni račun za ovu godinu".
On smatra da Crna Gora očigledno ima ogromni problem sa javnim finansijama, jer je 1. juna javni dug iznosio 2,24 milijarde eura što je preko 67 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
"Ako pogledamo koliko je Vlada obavezna da po osnovu kamata isplaćuje, vidimo da je prošle godine morala da isplati preko 67 miliona. Nastavljamo da se zadužujemo, kamate se povećavaju, očekujemo da dođe dan kad to bude preko 80 miliona na godišnjem niovu po osnovu kamata. I sad nas neko ubjeđuje da se to kvalitetna zaduženja", rekao je Đukanović.
On smatra da nema suštinskih projekata, niti realne ekonomije, jer je u ovoj godini 1. septembra ukupni spoljnotrgovinski deficit 1,1 milijardu eura.
"Iz kojih resursa Vlada misli da vraća ove obaveze? Nema tog ekonomiste ni finansijskog stručnjaka koji može da nas ubijedi da ova Vlada vodi ispravnu ekonomsku politiku, ako imamo konstatno rast duga, a pad proizvodnje", poručio je Đukanović i nazvao Vladinu ekonomsku politiku kockarskom.
Poslanik Pozitivne Crne Gore, Srđan Perić, kazao je da Predlog zakona o završnom računu budžeta za prošlu godinu predstavlja određenu sliku crnogorske ekonomije i da je, ako se uporedi sa krvnom, stanje anemično.
"Vlada je pokazala da nema viziju, ni plan. Ne vidi se razvojna komponenta budžeta i jedino rješenje su nova radna mjesta", poručio je je Perić.
On je naveo da je zabilježen rast budžeta od 3,5 odsto, ali da čisto sumnja da su građani osjetili povećanje standarda.
"Za Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) planirano je 68 miliona eura, a utrošeno 77,5 miliona, dok su u odnosu na plan manje novca dobili Crnogorsko narodno pozorište (CNP), Crnogorska kinoteka, Narodni muzej, Centar za savremenu umjetnost i Državna revizorska institucija (DRI)", saopštio je Perić.
Za Crnogorsku akademiju nauka planirano je 1,16 miliona eura, a isplaćena je trećina.
"Obrazovanje je u Crnoj Gori deveta rupa na svirali“, smatra Perić i dodao da Pozitivna ne može podržati izvještaj, jer stanje ne obećava mnogo i ne vidi se bilo kakav plan da se riješe nagomilani problemi koji postoje.
Branko Radulović iz DF-a smatra da je zabrinjavajuće koliko se malo ulaže u nauku.
"Moramo davati u istraživanja. U šta ćemo davati, ako ne u nauku i istraživanja?", pitao je Radulović.
Poslanik Liberalne partije (LP), Andrija Popović, upozorio je da od kada se budžet za narednu godinu usvoji, Skupština i matični Odbor uglavnom nemaju informaciju o njegovom izvršenju u toku fiskalne godine.
On je tražio od Ministarstva finansija da pokrene proceduru za dostavljanje polugodišnjih, a možda i kvartalnih izvještaja o izvršenju državnog budžeta i naveo da uporedna praksa govori da drugi parlamenti pokazuju veliku pažnju nadzoru izvršenja budžeta.
"Završni račun budžeta se razmatra suviše kasno, preklapa se sa razmatranjem budžeta za narednu godinu, a radna tijela, osim matičnog odbora, mahom su pasivna u pogledu tog važnog dokumenta", saopštio je Popović.
On je dodao da je Ministarstvo pravde za proteklu godinu potrošilo 3,5 miliona eura više od planiranih budžetskih sredstava, MUP devet miliona eura, Ministarstvo finansija i finansija 22 miliona, odnosno 1,1 milion, a poljoprivrede i ruralnog razvoja 2,2 miliona eura.
"Ostala ministarstva i budžetski korisnici su se uglavnom uklapali u planirana budžetska sredstva. Ko je dozvolio ovolika probijanja budžeta i na koji način je ovo realizovano? Po ovome nama i ne treba budžet. Ministri koji su najmoćniji u Vladi mogu da uzmu koliko ih je god volja", rekao je Popović.
On je dodao da pored ukazanih nedostataka, izvještaj ima puno toga pozitivnog, zbog čega će i podržati Predlog.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Damir Šehović, smatra da je prošla bila godina otrježnjenja, jer su u njoj na naplatu došle sve greške napravljene u prethodnom periodu, posebno kada je riječ o izboru strateških partnera.
"To je bila godina konsolidacije prihodne i rashodne strane budžeta, što je bio jedini mogući način da se izborimo sa vanrednim rashodom u vidu državnih garancija od 103 miliona EUR. Uspjeli smo da uvedemo red u javne finansije, ali i u javna preduzeća", rekao je Šehović.
On je dodao da je prošla bila i godina konsolidacije prihodne strane budžeta, u kojoj je naplata bila deset odsto veća od planirane, odnosno devet odsto veća nego 2012.
"Poreski dug je u prošloj godini smanjen 25 miliona EUR, što je za pohvalu, ali neće biti ako tom dinamikom ne nastavimo njegovu naplatu. Očigledno je da je formiranje radne grupe za suzbijenje sive ekonomije počelo da daje rezultate i to treba nastaviti i u narednom periodu", saopštio je Šehović.
On je podsjetio da je budžetski deficit iznosio oko šest odsto, što je posljedica plaćanja državne garancije, kao i da bi jedino opravdanje za njegov rast u narednom periodu mogli biti kapitalni izdaci za infrastrukturne projekte.
"Javni dug bio na nivou od oko 57 odsto, a spoljni 42 odsto. U narednom periodu možemo povećavati javni dug samo za projekte koji će obezbijediti privredni rast i razvoj u narednim godinama", saopštio je Šehović.
Ministar finansija, Radoje Žugić, kazao je da dobru stranu Završnog računa čine ostvarene uštede i povećani prihodi, ali su zabilježeni i neplanirani rashodi.
"To je imalo i dobre strane, jer smo riješili neke ranjivosti kojima smo oslobodili perspektive rasta i razvoja u narednoj godini", ocijenio je Žugić.
Generalno, kako je dodao, ostvareni su određeni pozitivni elementi koje se tiču dodatne konsolidacije, snaženja javnih finansija, ali i liječenja ranjivosti iz prethodnog perioda, iako postoje dileme u javnosti da li su se morale platiti garancije koje su dospjele na teret budžeta.
"To je potpuno nesporna kategorija, jer treba odvojiti pitanja izdvajanja garancija i procjenu rizika pada na teret budžeta i momenat plaćanja garancija. Ako ste ih već izdali i ako su one dospjele na plaćanje, onda ih je bolje platiti kako se ne bi ugrozila održivost javnih finansija i država dovela do potencijalnog bankrota, što se moglo desiti da nijesmo ispunili obavezu koja je shodno regulativnom okviru apsolutno dozvoljena u okviru javnih finansija", rekao je Žugić.
On smatra da je fiskalna disciplina u prošloj godini poboljšana, ali da ima prostora za njeno dalje unaprijeđenje.
Kada je riječ o odstupanjima po pojedinim korisnicima budžeta, na koje su ukazali poslanici, Žugić je naveo da se ne radi o nezakonitom trošenju, već o neplaniranim rashodima koja su realizovana shodno sudskim izvršenjima, ali i državnim garancijama.
On je rekao da javni dug lokalnih samouprava ne može biti otpisan, ali da će se raditi na tome da se naslijeđeni dugovi reprogramiraju na održiv način.
"Poreska uprava je dobila nalog da od 1. januara ne toliriše neisplaćivanje posebno javnih prihoda na zarade", kazao je Žugić.
On smatra da Vlada ima viziju kada je riječ o javnim finansijama i da je u prošloj godini uradila sve što je obećala.
"Ne možemo adekvatno planirati se vanredne rashode i ne možemo kreirati potencijalne rizike budućim generacijama. Nastojaćemo da radimo na sanaciji javnog duga, prije svega usporavanjem dinamike", rekao je Žugić.
Predsjednik Senata DRI, Milan Dabović, podsjetio je da je ta institucija dala pozitivno mišljenje na Završni račun budžeta, na osnovu finansijske i uslovno na osnovu revizije usklađenosti.
DRI je pozitivno mišljenje dala na osnovu finansijske revizije, uz skretanje pažnje na usmjeravanja Radio-televiziji Crne Gore i evidenciju stanja i prometa finansijske imovine, kao i izdatake po osnovu bankarskih usluga i emisije i otplate hartija od vrijednosti.
Revizijom usklađenosti Predloga zakona o završnom računu budžeta za prošlu godinu utvrđeno je da potrošačke jedinice nijesu u svim materijalno značajnim aspektima uskladile poslovne aktivnosti sa zakonskim i drugim propisima koji regulišu budžetsko poslovanje u Crnoj Gori, zbog čega je Kolegijum DRI dao uslovno mišljenje.
Bonus video:
