Kada bi Ministarstvo finasija “ispunilo sve želje” onih koji traže da im se obezbijedi više novca u budžetu za narednu godinu trebalo bi oko 50 miliona eura što nije moguće obezbijediti. To je danas istakao ministar finasija Radoje Žugić na Odboru za ekonomiju finasije i budžet koji će u srijedu nastaviti raspravu o Predlogu zakona o budžetu za narednu godinu.
Od Žugića su na sjednici odbora predstavnci djece sa smetnjama u razvoju tražili više novca za njihove potrebe, sindikati prosvete, zdravstva i vojske povećanja zarada, radnici Radoja Dakića isplatu zaostalih zarada i prijevremeno penzionisanje, a penzionisani radnici KAP -a isplatu otpremnina. Državna izborna komisija (DIK je molila za veći budžet da bi sprovela obaveze koje je dobila na osnovu izmjena seta zakona kojima se reguliše pitanje izbornog zakonodavstva, Fond rada više novac za isplatu riješenih zahtjeva ...
Predstavnici Unije poslodavaca i Montenegro biznis alijanse (MBA) očekuju u narednoj godini veću borbu protiv sive ekonomije i da se dodatno ne opterećuje privreda većim porezima.
Predsjednik odbora povjerilaca “Radoja Dakića” Milan Vukčević tražio je da se ispoštuju sudske presude koje su u korist radniA i da im se isplati zarađeni novac, dok je predstavnik penzionisa radnika KAP -a Nikola Raković tražio da im se ispate otpremnine koje im je tri puta obećao premijer Milo Đukanović.
“ DIK-u nije dovoljno 120 hiljada eura da bismo odgovori na sve obaveze koje su nam nametnute izmjenama zakona vezanim za izborno zakonodavstvo. Nemamo novac da zaposlimo stručnu službu koja nam je potrebna i fale nam smještajni kapaciteti” kazao je predsjednik DIK -a Budimir Šaranović.
Milutin Đukanović (DF) rekao je Erakoviću da ne treba da mole Žugića za novac nego da zahtijevaju da ministar poštuje zakon, pa ako neće da to onda DIK javno saopšti.
Predstavnici Unije slobodnih sindikata i Saveza sindikata Vukašin Zogović i Liljana Krivokapić rekli su da se od potisivanja sporazuma o zaradama BDP povećao za 10 odsto što zznači da se plate moraju povećati.Dodali su da bi izvršna vlast trebala da ima više poštovanja prema inteligenciji koju čini prosveta, zdravstvo i Univerzitet.
Sektetar Unije poslodavaca i član Upravnog odbora Fonda Rada Suzana Radulović kaza la je da Fondu treba više novca za isplatu riješenih zahtjeva kojih je 3.000 . predstavnik NVO Naša incijativa Milisav Korać tražio je više novca za potrebe djece ometene u razvoju. Marko Sošić (NVO Institu Aleternativa) ukazao je na povećanje novca za ugovre o djelu što nije u skladu sa preporukama DRI,dok je Sanja Rašović (NVO G rađanska Alijansa pitala zašto se samo jedna boračka organizacija SUBNOR prepoznaje u budžetu.
Žugić je objasnio da ima “ visok stepen razumijevanja” za sve zahtjeve, ali da nema novca.
“Ugrubo, bez zahjteva Radoje Dakića, trebalo bi nam 50 miliona za te zahtjeve čime bi povećali deficit za tekuću potrošnju. Svi smo usklaćeni sa svoje ambicije. Posao fiskalnog upravljanja likvidnošću budžeta je težak , iako razumijem potrebu da se kadrovski jačaju neke institucije. Razumijem zahtjeve za veće zarade ,ali nema materijalnih mogućnosti. SUBNOR je zakonska obaveza , a neka se svi borci organizuju da ostvaruju prihode", kazao je ministar.
Predsjednik Senata Državne revizorske institucije (DRI) Milan Dabović ociejnio je pozitivnim što su ispoštovane njihove prepopruke da se transparentnije iskaže novac koji se daje Radio- televiziji (RTCG) i što je precizno definisana granica povećanja duga države.
“Problematično je što se ne iskazuje rast neizmirenih obaveza koje su se uvećalale od 2012. godine. To smatramo rizičnim. Uz to, prikazano je povećanje poreza na dohodak građana u narednoj godini, ali ne i i doprinosa za socijalno osiguranje. To mora da se uravnoteži”, kazao je Dabović.
Predstavnik Centralne banke Milica Kilibarda kazala je da su za vrhovnu monetarnu instituciju rizična planirana zaduženja za narednu godinu i to što će se davati garancije.
“Treba voditi računa da državni dug bude održiv. On će preći 60 odsto BDP -a zbog čega je potrebno da Vlada izradi plan sanacije državnog duga za period do pet godine što je i zakonska obaveza” kazala je Kilibarda.
Dodala je da treba kontrolisati finasije opština, dalje suzbijati sivu ekonomiju i definisati namjensko trošenje novca koje je namijenjeno poljoprivrednim proizvođačima.
Budžetu će iduće godine nedostajati oko 634 miliona eura, od čega je deficit budžeta 235,7 miliona. Od toga za autoput ide 206 miliona pozajmice. Ostatak se odnosi na stare kredite i emitovane obveznice koje dolaze na naplatu. Ukupno, budžet za narednu godinu iznosi 1,56 milijardi eura, što je nešto više od ovogodišnjeg. Kapitalni budžet je 284,1 milion eura, a izvorni prihodi 1,32 milijarde.
Bonus video:
