Predstavnici bankarskog sektora u razgovoru za “Vijesti” nijesu željeli da preciziraju da li će primjena zakona o dobrovoljnom finasijskom restrukturiranju smanjiti udio loših kredita koji ne mogu da naplate i da li imaju klijente na koje bi taj zakon mogao da se primijeni. Naveli su da je priprema projekta išla sporo zbog čega je smanjeno interesovanje i očekivani efekat.
Prema podacima Centralne banke na kraju septembra nekvalitetni krediti i potraživanja su bili 428 miliona eura i ostvarili su pad od 4,48 odsto u odnosu na uporedni godišnji period.
Bankari ne žele ni da javno komentarišu nezvanične ocjene u bankarskim krugovima da se primjenom tog akta neće mnogo postići zato što su banke već restrukturirale kredite kome su mogle.
Prema predlogu zakona, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, firmama koje postignu dogovor sa bankama o restrukturiranju loših kredita država će omogućiti da plate dospjeli poreski dug na rate. Banke će u tim slučajevima biti oslobođene plaćanja poreza na dodatu vrijednost (PDV), odnosno neće plaćati taj porez prilikom prodaje dužnikovih potraživanja. Uz to, platiće i manje poreza na dobit jer im se kao dobit neće računati umanjenje duga koje nastane prilikom restrukturiranja već će se taj iznos tretirati kao rashod. Zakon će se primjenjivati dvije godine. U Hipo Aple Adria banci objašnjavaju da će primjena zakona dati pozitivne rezultate u slučajevima kada postoji više povjerilaca uz učešće posrednika.
“Zakon omogućava da najveći povjerioci koji prihvate predlog restrukturiranja budu 'osigurani' od pokretanja stečaja od strane drugih povjerilaca”, kazali su u Hipo Alpe Adria banci.
U NLB Montenegrobanci ocjenjuju da je zakon dobra ideja što potvrđuju iskustva iz drugih zemalja.
“Utisak je da sve ide dosta sporo zato što su postojale različite zakonske i sistemske barijere za njegovu realizaciju. Zamisao je da svi učesnici imaju određene gubitke, ali i da se stvore pretpostavke za dugoročno održivo poslovanje preduzeća. To bi stvorilo pretpostavke za dugoročne benefite svih učesnika”, rekli su u NLB Montengrobanci.
Navode da je u početku interesovanje klijenata za taj projekat bilo veće, ali je splasnulo kako su se u startu javile različite zakonske barijere.
CKB uvažava inicijativu, ali ne očekuje veliki rezultat
U Crnogorskoj komercijalnoj banci ( CKB ) ne očekuju značajnije smanjenje portfolija loših kredita zahvaljujući tom zakonu. Objašnjavaju da uvažavaju incijativu, te da će klijenti koji kasne biti zainteresovani za restrukturiranje umjesto što su odustajali od poslovanja.
“U tom slučaju će restrukturiranje imati veću vrijednost”, kazali su u banci.
Na pitanje da li se slažu za nezvaničnim ocjenama da se tim zakonom neće puno postići zato što su banke već reprogramirale kredite kome su mogle, kazali su da to može biti slučaj jedino ako nema loših klijenta kod kojih se predloženi model može primijeniti.
Preduzetnici se nadaju da će biti više novca za kredite
U Uniji poslodavaca (UPCG) ocjenjuju da će primjena zakona olakšati poslovanje preduzeća kojima je jedan od najvećih problema nelikvidnost, doprinijeti izmirivanju obaveza tih preduzeća prema povjeriocima i angažovanju tog novca u proizvodne namjene.
Šef sektora za ekonomiju u UPCG Ana Rašović za “Vijesti” je kazala da nemaju podatak na koliko preduzeća bi mogao da se primijeni zakon, ali da vjeruju da će veliki broj preduzeća koja su u finansijskim teškoćama biti zainteresovani da pokušaju da riješe makar dio problema.
Poslodavci nijesu precizirali da li će primjena zakona doprinijeti da se poveća kreditna aktivnost banaka. Objašnjavaju da je cilj zakona očuvanje finansijske stabilnosti i pomoć finansijskim institucijama.
“Tim aktom su precizirani uslovi da je dužnik podoban za finansijsko restrukturiranje ako je u finansijskim teškoćama i ako je djelatnost kojom se bavi održiva. Kada je u pitanju održivost navode se određeni kriterijumi kojima se ona može procijeniti, kao što je analiza finansijskih izvještaja i drugih poslovnih pokazatelja. Nepodobnima za finansijsko restrukturiranje smatraju se ona preduzeća nad kojima je pokrenut stečajni postupak”, objasnila je Rašović.
Bonus video:
