Ruska Veterinarska uprava, privremeno je, zbog bolesti plavog jezika, zabranila izvoz krupne i sitne stoke iz Crne Gore u Rusiju, saopštio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović.
On je rekao da je crnogorsko Ministarstvo prije nekoliko sati dobilo prvu zvaničnu informaciju od Veterinarske uprave Rusije koja se odnosi na bolest plavog jezika i privremenu zabranu izvoza.
"Očekujemo da razmjena informacija između veterinarskih uprava dvije države dovede do toga da se taj problem razriješi", rekao je Ivanović nakon javne rasprave o Nacrtu strategije razvoja poljoprivrede i ruralnih područja do 2020. godine. On je dodao da zbog toga ne želi nikakvu politizaciju tog problema.
Ivanović je kazao da se od Crne Gore traži da pruži informacije o tome šta je konkretno preduzela na suzbijanju bolesti plavog jezika. Rusija je danas zabranila uvoz mesnih prerađevina iz Crne Gore zbog, kako su saopštili ruski nadležni organi, sumnje u pokušaj krijumčarenja proizvoda iz EU.
Kako su prenijeli ruski mediji, predstavnik ruskog nadzornog organ uvoza poljoprivrednih proizvoda, Rosselkhoznadzor, Alexey Alexeyenko, rekao je da je ilegalni reizvoz mesnih prerađevina iz zemalja EU glavni razlog za zabranu.
Ivanović je saopštio da postoji nekoliko odovojenih problema kada je u pitanju izvoz mesa i prerađevina od mesa iz Crne Gore i da se jedan odnosi na standarde koji crnogorski proizvođači treba da dostignu da bi bili u mogućnosti da svoje proizvode izvoze na tržište Rusije, Bjelorusije i Kazahstana.
"Jedan od problema se odnosi i na nešto što, čini mi se, najviše interesuje medije, a to je da li je moguće proizvode u oblasti mesne industrije prerađivati u Crnoj Gori i izvoziti na druga tržišta. Mi svi znamo da nemamo ogromne i neograničene kapacitete u Crnoj Gori da jedan dio mesa kao sirovinu uvozimo, ali to prerađujemo ovdje u Crnoj Gori", naveo je Ivanović.
Onog momenta kada stepen prerade bude u skladu sa carinskim propisima, kako je naveo Ivanović, to je meso koje i dalje može da se izvozi od onih firmi koje se nalaze na zelenoj listi odnosno koje imaju saglasnost službi u Bjelorusiji ili Rusiji da mogu takvo meso da izvoze.
Ivanović je, kada je u pitanju dostizanje standarda, rekao da je to inicijativa koja je na strani samih proizvođača, odnosno firmi koje se bave preradom mesa, a imaju licencu da izvoze na rusko tržište.
Ivanović je, govoreći o Nacrtu strategije saopštio da je taj dokument radio mladi tim i da nijesu imali namjeru nikoga da impresioniraju, već je bilo važno da se dobije živi dokument koji se može u potpunosti implementirati, a ne da, kako je naveo, leži u nekoj fioci.
"Sa ovim dokumentom stvorili smo osnove za nekoliko važnih pitanja", kazao je Ivanović i dodao da se sistem gradi korak po korak.
Ivanović je rekao da se otvara prostor za nove institucije, kao i za reorganizaciju postojećih.
"U ovom momentu nijesmo spremni da se izborimo sa konkurenijom. Strategija se između ostalog bavi mehanizmima kako da održimo konkurentnost. Mi nemamo problem da proizvedemo što god hoćemo u Crnoj Gori, ali imamo problem po kojoj cijeni ćemo to da proizvedemo", ocijenio je Ivanović.
Ekspert Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), Kaj Mortensen, koji je pomagao u izradi Nacrta strategije, kazao je da taj dokument postavlja glavne ciljeve i mjere razvoja i planiranja crnogorske poljoprivrede.
"Strategija je vrlo realističan okvir za iskorišćavanje potencijala i razvoj poljoprivredne politike i ruralnih područja", kazao je Mortensen.
Prema njegovim riječima, glavni izazovi crnogorske poljoprivrede su slab potencijal za razvoj poljoprivrede velikog obima, kao i slab lanac snabdijevanja.
Izazov je, kako je naveo, i visok procenat neformalne prodaje, kao i geografska ograničenja odnosno visoki troškovi dopremanja proizvoda.
"U Crnoj Gori postoji veliki broj malih gazdinstava odnosno usitnjeni poljoprivredni posjedi. Prisutan je i slab dotok informaicja prema poljoprivrednicima", rekao je Mortensen.
On je negativnim ocijenio i odliv stanovništva iz ruralnih područja.
Prema njegovim riječima, bilo bi bolje kada bi u Crnoj Gori postojale organizovane grupe proiizvođača, odnosno zadruge.
On je rekao da se ono što se sada radi u Crnoj Gori u njegovoj zemlji radilo prije 50 ili 60 godina i da je ono što se ocjenjuje velikom farmom u Crnoj Gori u njegovoj državi to nije.
Bonus video:
