Nacrt strategije razvoja poljoprivrede i ruralnih područja do 2020, nije u interesu crnogorskih poljoprivrednika i dovodi Crnu Goru u veoma lošu poziciju prilikom pregovora sa EU, ocijenjeno je na okruglom stolu koji je organizovala Unija poslodavaca (UPCG).
Potpredsjednik UPCG, Željko Vidaković, kazao je da se strategija ne usvaja zbog administracije ili da bi se stekli uslovi za početak pregovora sa EU.
"To je suštinski akt, kojim bi trebalo da se doprinese unaprijeđenju sektora poljoprivrede. Ipak, mislim da će se nastaviti dosadašnji kontinuitet i da će se ovim dokumentom zaobići oni kojih se strategija najviše tiče", rekao je Vidaković na okruglom stolu o Nacrtu strategije.
On smatra da Nacrt strategije razvoja poljoprivrede i ruralnih područja nije u interesu poljoprivrednih proizvođača u Crnoj Gori, niti je usklađena sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU (CAP).
Vidaković je upozorio da autori strategije, koja je rađena godinu i po, nijesu poznati, a u njenoj izradi su zanemareni predstavnici poljoprivrednih proizvođača i struke.
Strategijom, kako je dodao, nijesu predviđene mjere razvoja i tržišne zaštite poljoprivrednih proizvoda. Ona, tvrdi Vidaković, ne vodi računa o devastaciji ruralnog područja, niti je njom predviđeno postojanje Agrarno-garantnog fonda.
"Ovim tempom ulaganja u ruralni razvoj, stanje u selima će se popraviti za 1.300 godina", saopštio je Vidaković.
Jović: Strategija nejasna sa lošom strukturom i bez mjera
Profesor Biotehničkog fakulteta u Podgorici, Zoran Jović, kazao je da se Nacrtom strategije Crna Gora dovodi u jako lošu pregovaračku poziciju, kao i da je dokumet odrađen samo da bi se dobio plus od EU.
"Strategija je nejasna. Ona nudi našminkane podatke, a to ničemu ne vodi", upozorio je Jović i dodao da se radi sve kako bi se što više ljudi otjeralo iz sektora poljoprivrede.
Marković:Ciljevi strategije nijesu razrađeni po prioritetima
Predsjednik Odbora za poljoprivredu i šumarstvo Crnogorske akademija nauka i umjetnosti (CANU), Milan Marković, ocijenio je da je tekst Nacrta strategije, pogotovo u poglavlju koje se odnosi na trenutno stanje u poljoprivredi, neprecizan i netačan.
"Primjer toga je da se u poglavlju o govedarstvu govori o tradicionalnoj proizvodnji pršuta. To je tekst koji je preuzet iz IPARD projekta, koji nije realizovan", naveo je Marković.
On je dodao da je rječnik koji se koristi u Nacrtu strategije obogaćen novim terminima što, kako je rekao, može da razveseli.
Marković je upozorio da niti su predviđeni novi, dok se predviđa ukidanje podrške za otkup jagnjadi i mljekarski sektor.
Kada je riječ o načinu finansiranja u sektoru poljoprivrede, on je saopštio da je strategijom predviđeno da se direktna plaćanja do 2020. godine povećaju na 13,6 miliona eura ili 61 eura po hektaru.
"Ta plaćanja sada iznose 27 eura po hektaru. To nije dovoljno, jer i manje zemlje od nas, poput Kipra ili Malte, imaju veća direktna plaćanja", rekao je Marković.
On je dodao da je Radna grupa, koja je bila angažovana na izradi Nacrta strategije, pola godine čekala dostavljanje dokumenta, koji je bio u Briselu.
Despotović: Strategija se mora terminološki uskladiti i jasnije definisati mjere za povratak mladih ljudi na selo
Profesor Biotehničkog fakulteta u Podgorici, Aleksandra Despotović, smatra da je Nacrt strategije neophodno doraditi u metodološkom smislu, jasnijim preciziranjem njenih ciljeva i vizije, kao i regionalnog razvoja.
„Strategija treba da ima optimistički i pesimistički scenario. Ona se mora terminološki uskladiti i jasnije definisati mjere za povratak mladih ljudi na selo“, kazala je Despotović.
Predsjednik Udruženja uzgajivača biljaka u zaštićenom prostoru, Ratko Vujošević, kazao je da se plaši da će se rasprava o Nacrtu strategije završiti tako što ni jedna sugestija koju su dali poljoprivredni proizvođači i predstavnici struke neće biti uzeta u obzir.
Strategija, kako je naveo, veoma malo tretira oblast proizvodnje bilja u zaštićenom prostoru, koja je najperspektivnija grana svuda u svijetu, osim u Crnoj Gori.
„Nacrtom je trebalo definisati veća ulaganja u selo ukoliko se misli raditi na povratku mladih“, poručio je Vujošević i dodao da dokumentom nije predviđeno postojanje Agrarno-garantnog fonda.
On tvrdi da je dokument, čiji se autori ne znaju, pisala jedna osoba, zbog čega bi trebalo raspustiti cijelo Ministarstvo poljoprivrede.
U dokumentu su, kako je rekao, korišćeni podaci Monstata od ranije, koji nijesu relevantni.
Nekadašnji profesor Ekonomskog fakulteta u Podgorici, Božidar Šišević, smatra da je Crnoj Gori neophodna detaljna analiza poljoprivrede, a da oni koji su bili uključeni u izradu strategije nijesu dorasli zadatku.
„Stavljeni smo pred svršen čin. Ovo je nepopravljivo. Struktura i terminologija strategije su problematični, a nema ni kopču sa drugim strategijama razvoja“, saopštio je Šišević.
Bonus video:
