Država bi bila efikasnija ukoliko bi se bruto plate administracije i broj zaposlenih smanjio, kao što se desilo u realnom sektoru, ocijenio je predsjednik Koordionacionog odbora "Radoja Dakića", Milan Vukčević.
On je agenciji Mina-business rekao da je Vlada donijela predlog i odluku o budžetu bez konsultacije sa građanima, kao i da se rasprava nije vodila u vezi proizvodnje i izvoza, već oko novca, jer ga svi očekuju iz budžeta.
"Predlog još nije ušao u skupštinsku proceduru, a ministar finansija, Radoje Žugić, je za četiri dana prepravio sopstveni nacrt i uštedio 4,5 miliona eura, odnosno 0,13 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP)", naveo je Vukčević.
Situacija je, prema njegovim riječima, ozbiljna i zahtjeva ozbiljnije mjere od predloženih, a problem je interesantan i za stručnu i širu javnost.
"Moguće su uštede na različitim stavkama, pa zakon o budžetu treba da ima prateće zakone o transferu sredstava", smatra Vukčević.
On je rekao da su se radnici "Radoja Dakića" blagovremeno obratili nadležnim institucijama i pojedincima, koristeći načelo javnosti budžeta da on bude pristupačan svim građanima i da se svakom obezbijedi mogućnost dostavljanja primjedbi u toku procesa njegove pripreme, sastavljanja i odobravanja.
"Budžet je slika države sublimirano u brojevima, a zakon o budžetu ne određuje samo pitanje finansiranja nego i života građana", rekao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, kriza javnog duga prijeti bankrotu i u narednim godinama, i treba zaustaviti odliv novca ka bankama i bolje isplanirati srednjeročne mjere.
"Naša sugestija je bila da se uradi plan trogodišnjeg programskog budžeta koji bi donio mjere zaustavljanja rastućeg javnog duga. Problem radnika "Radoja Dakića" se na ovaj način seli u parlament a novac od naših plata država, kao osnivač i većinski vlasnik, troši na nezakonit način", objasnio je Vukčević.
On je dodao da očekuju učešće njihovog pregovaračkog tima na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, koji je planiran za petak.
Bivši radnici podgoričke fabrike od početka 2009. godine organizuju mirne proteste i traže hitno izvršenje sudskih presuda, na osnovu kojih im se duguje 30 miliona EUR glavnice i preko 20 miliona zatezne kamate.
Bonus video:
