Crnogorska statistička kuća Monstat nedavno je saopštila da je domaća ekonomija u prošloj godini ojačala 3,3 odsto, što je jedna od najvećih stopa rasta ne samo u cijeloj Evropi. S druge strane, životni standard građana, u najbolju ruku, stagnira kao i stopa nezaposlenosti.
„Naš ekonomski rast ne donosi nova radna mjesta zato što postoje neiskorišćeni kapaciteti i sve se odvija na osnovu rasta postojeće produktivnosti koja je i onako na niskom nivou. Poslodavci nemaju potrebu za novim radnim mjestima, zbog toga što ni postojeći kapaciteti nijesu dovoljno iskorišćeni pa zato ni nema novog zapošljavanja. Rast koji ne donosi nova radna mjesta upravo govori o tome", smatra ekonomski analitičar Vasilije Kostić.
Uzroka statističkog, ali ne i formalnog ekonomskog rasta, prema riječima Kostića, ima više, a među njima su i oni kompleksni političko-ekonomski, kulturološki i socijalno-antropološki.
Figurativno rečeno 'plima ne diže sve čamce' - neke i izbaci na obalu, kaže Vasilije Kostić
"U važnu grupu razloga koji su dominantno političkog karaktera odnosno na njih presudan uticaj ima politička sfera, spadaju vladavina prava, poštovanje ugovora, korupcija, efikasnost institucija, slobodna konkurencija. Ti faktori imaju presudan značaj za prosperitetnost jedne ekonomije odnosno za njen dinamičan rast i napredak, a oni su često notirani u raznim izvještajima kao problematični.
„Ako nema sigurnosti u ispunjenju ugovora, teško je očekivati ozbiljnu poslovnu aktivnost u investicionom i svakom drugom smislu", kazao je Kostić.
Na pitanje da li bi se veća stopa ekonomskog rasta osjetila u „širem krugu", pa i na standard građana, Kostić kaže da taj princip ne funkcioniše na zadovoljavajući način.
„Figurativno rečeno 'plima ne diže sve čamce' neke i izbaci na obalu, što bi značilo da ukoliko sistem raspodjele novostvorene vrijednosti u društvu nije socijalno pravedan, odnosno, ukoliko u raspodjeli efekata rasta ne učestvuju i najširi slojevi stanovništa već se najveći dio efekata dijeli među najbogatijim slojem, takav rast ne znači mnogo za rast najvećeg broja građana", kaže Kostić.
Ukoliko se efekti socijalno pravednije preraspodjeljuju, onda takav rast, prema njegovim riječima, doprinosi opštedruštvenom blagostanju.
„Vjerujem da bi kod nas uz reforme o kojima se govori pretpostavljena situacija značajnijeg rasta ekonomije rezultirala i rastom standarda građana", navodi Kostić.
U izvještajima svjetskih ekonomskih i finansijskih institucija često se ističe potreba strukturnih reformi u crnogorskoj ekonomiji, kako bi se olakšalo poslovanje a time oslobodio prostor za bolju privrednu aktivnost i veći priliv stranih direktnih investicija. Naredni takav izvještaj stiže iz Svjetske banke, koja će 29. oktobra objaviti Doing Business 2015 rezultate istraživanja o poslovnom ambijentu u skoro 200 zemalja, među kojima je i Crna Gora.
Jedan od problema koji se često provlači kroz te izvještaje je i neadekvatna radna snaga. Kostić priznaje da je neraspolaganje odgovarajućim znanjima i poslovnim vještinama evidentan i nije nov.
U izvještajima se često se ističe potreba strukturnih reformi ekonomije
„On je prije svega pokazatelj ne samo kako se to često kaže manjkavosti obrazovnog sistema, koji se neopravdano označava za jedinog 'krivca', već i niza drugih sistemskih faktora koji su priča za sebe. U svakom slučaju, treba imati u vidu da ljudi kao bića reaguju na podsticaje i prave lične izbore koji su pod uticajem ličnih psiho-fizičkih, socijalnih, ekonomskih , političkih, kulturnih i drugih činilaca", smatra Kostić.
Ti činionci, prema njegovim riječima, imaju presudni uticaji sa tržišta rada, pa i na zarade, zakone, ugovore...
„Uostalom, nije mi poznato da su naši ljudi manje produktivni od drugih ljudi u svjetskim kompanijama. Čini mi se da je u mnogo slučajeva upravo obrnuto", ocijenio je Kostić.
Ne možemo se oslanjati na banke
Često se u javnosti čuju ocjene da crnogorska privreda ne može jače naprijed jer nemaju potrebnu podršku poslovnih banaka.
Kostić navodi da finansijske kompanije ne mogu biti oslonac za ekonomski rast.
„Stvari ne funkcionišu na taj način. Banke same po sebi ne brinuo ekonomskom rastu i nijesu društveno senzitivne, izuzev ako nijesu državne. Njih, prirodno, primarno ne brinu problemi društvenog razvoja i ekonomskog rasta. To je posao vlade“, precizira Kostić.
Banke brinu o profitu odnosno o svojim klijentima, svom tržištu, navodi on i dodaje da će banke podržati odnosno podstaći ekonomski rast ukoliko se za to podsticajni uslovi, prije svega u vidu smanjenja rizika poslovanja koji di rektno utiče na smanjenje kamatnih stopa i povećanje kreditne aktivnosti.
„Ukoliko toga nema, onda se samo izvjesnim čini ograničenje bankarskih kamata sa, moram naglasiti, vrlo neizvjesnim ishodom od željenog u pogledu kreditne aktivnosti banaka", smatra Kostić.
Ispred Slovenija, daleko iza Hrvatska, Albanija, Srbija, BiH
Svjetska banka će u srijedu, 29. oktobra predstaviti najnoviji izvještaj o lakoći poslovanja Doing Business 2015. i Crna Gora ga očekuje sa 44. mjesta koje je zauzela u prošlogodišnjem izvještaju.
S obzirom da se radi o listi koja broji 189 zemalja, crnogorska pozicija je prilično dobra, a prošlogodišnja pozicija je bolja za sedam mjesta u odnosu na prethodnu zahvaljujući napretku u dvije oblasti izdavanju građevinskih dozvola i i registraciji imovine.
Kada je u pitanju region, biznis se najlakše odvija u Makedoniji, koja je zauzela 25. mjesto i koja, po Svjetskoj banci, spada među top deset ekonomija svijeta sa najbržim napretkom.
Ispred Crne Gore je i Slovenija, na 33. mjestu, dok su daleko iza nje Kosovo na 86, Hrvatska na 89, Albanija na 90, Srbija na 93, a BiH na 131. poziciji.
Bonus video:
