Centralnoj banci Crne Gore (CBCG) nedostaje 10 miliona eura da bi dostigla zakonski nivo potrebnog osnovnog kapitala od 50 miliona. Njen službenik za javne nabavke nema položen stručni ispit za obavljanje tog posla, što je suprotno zakonu koji reguliše tu oblast, a među zaposlenima ima osobu sa srednjom stručnom spremom medicinske struke koja pokriva mjesto za koje je predviđena fakultetska diploma.
To je utvrdila Državna revizorska institucija (DRI) u izvještaju o reviziji godišnjeg finansijskog iskaza Centralne banke za prošlu godinu koji je urađen prvi put.
Vrhovna revizija je, ipak, dala pozitivno mišljenje na izvještaj o finansijskom poslovanju CBCG pošto je prema svim materijalno značajnim aspektima prikazan istinit i objektivan prikaz finansijskog stanja i rezultata poslovanja.
Uvidom u dosijee zaposlenih, utvrđeno je da su dvije osobe zaposlene mimo propisa. Za dva radna mjesta su predviđeni fakulteti prava, političkih nauka ili ekonomije, a zaposlene su osobe sa završenom gimnazijom i srednjom medicinskom. Koeficijent za obračun zarada za te osobe iznosi 10,50 (visoka sprema) umjesto od pet do 7,50.
Utvrđeno je da je CBCG imala 1,2 miliona gubitka po osnovu hartija od vrijednosti.
CBCG je prihodovala prošle godine 11,4 miliona eura od kamata, provizija, naknada i kirija.
Potrošeno je nešto manje od 11 miliona od čega najviše na zarade zaposlenih 6,1 milion. Iznos za zarade je za 160 hiljada eura veći nego u 2012. godini.
DRI je preporučio da se poštuje Zakon o centralnoj banci i da Vlada uplati nedostajući novac za osnovni kapital. Prema zakonu koji je usvojen 2010. godine Centralna banka treba da ima osnovni kapital od 50 miliona, a tada je imala 33,8 miliona. Novac nije obezbijeden uz obrazloženje Vlade da je prethodnih godina bila usmjerena na stabilizaciju javnih finansija.
Vrhovna revizija je preporučila da se poštuje zakon o javnim nabavkama i da osoba koja to radi položi stručni ispit. Zatražili su i da se u popis hartija od vrijednosti unesu svi potrebni podaci, kao i da se u pomoćnoj knjizi osnovnih sredstava unesu podaci o površini zemljišta i poslovnih zgrada kojima raspolažu kako bi se oni usaglasili sa podacima Uprave za nekretnine.
CBCG ima rok od šest mjeseci da izvijesti DRI o realizaciji preporuka.
Nisu platili za zapošljavanje invalida
DRI je utvrdila da Centralna banka među zaposlenima nije imala osobe sa invaliditetom, zbog čega je prema Zakonu o zapošljavanju lica sa invaliditetom bila obavezna da uplaćuje posebni doprinos, što nije uradila. CBCG je sa 334 radnika prema kvoti iz zakona trebalo da ima 17 osoba sa invaliditetom ili da mjesečno plaća 2,4 hiljade eura, što je skoro 30 hiljada godišnje.
DRI je utvrdio i da je CBCG prošle godine na račun svoje sindikalne organizacije uplatila 62 hiljade eura kao pomoć zaposlenima. Prema zakonu, takva pomoć se uplaćuje na žiro-račune radnika, a ukoliko je preko određenog iznosa na nju se plaćaju i porezi i doprinosi.
Od izdavanja prostora lani zaradili 182 hiljade eura
U izvještaju se navodi da je CBCG od iznajmljivanja svojih poslovnih prostora zaradila lani 182 hiljade eura. Njeni podstanari su IBM banka na Žabljaku, Telekom, CDA, Atlas i Udruženje banaka u Podgorici, CKB u Danilovgradu, Beranama i Kolašinu, Prva u Ulcinju, Nikšiću i Kotoru, Atlas u Kotoru, Herceg Novom, Mojkovicu...
Bonus video:
