Država bi u cilju suzbijanja sive ekonomije trebalo da pristupi proširenju poreskog obuhvata na sva preduzeća i pojedince, koji, djelimično ili u potpunosti, nelegalno obavljaju neki vid djelatnosti i ostvaruju prihode, ocijenjeno je iz Unije poslodavaca (UPCG). To je model koji će, kako smatraju predstavnici UPCG, obezbjediti ravnopravnu podjelu tereta poreskog opterećenja, a time stvoriti mogućnost za stvaranje dodatnog budžetskog prihoda. “Poresko opterećenje u Crnoj Gori nije ravnopravno raspoređeno, a razlog tome je što mnogi, iako su dužni, ne plaćaju porez. Primjer je siva, odnosno neformalna ekonomija, koja predstavlja jedan od najvećih problema razvoja realnog sektora, prije svega zbog postojanja nelojalne konkurencije i prelivanja fiskalnog opterećenja na formalni sektor“, kazali su agenciji Mina-business predstavnici UPCG. Oni su naveli da UPCG, u kontinuitetu, već godinama, poziva državu da intenzivira napore usmjerene ka njenom suzbijanju, pri čemu prvo treba djelovati putem takozvanih stimulativnih mjera, koje imaju za cilj da učesnici na tržištu pređu iz neformalne u formalnu ekonomiju. Nakon toga, treba pristupiti sprovođenju represivnih, odnosno mjera prisilne naplate, što je sada slučaj. “Umjesto da je fokus djelovanja usmjeren na obračun sa nelegalnim prometom proizvoda i usluga, svjedoci smo represivnih mjera koje konstantno trpe upravo ona preduzeća koja su registrovala biznis i nose kompletan fiskalni teret”, rekli su predstavnici UPCG. To je, kako su precizirali, naročito izraženo u toku ljetnjih mjeseci, koje karakteriše kako intenzivirana kontrola poslovanja privrednika nadležnih inspekcijskih službi, tako i konstantan rast neregistrovanih smještajnih kapaciteta. “Zabrinjava i činjenica da se postupanje inspekcijskih službi, odnosno kontrola poslovanja i izricanje pripadajućih kazni, tokom turističke sezone ne usmjerava prema onima koji posluju u sivoj zoni, već prema legalnim poslodavcima”, kazali su predstavnici UPCG. Oni su naveli da se od države očekuje da štiti prava poreskih obveznika, posebno onih koji legalno posluju. Zato bi, kako su dodali, trebalo preispitati opravdanost i efikasnost dosadašnjih mjera i pristupiti donošenju novih, koje neće biti destimulativne za obavljanje redovnih poslovnih aktivnosti i ukupnu održivost privrednih subjekata, naročito malih i srednjih preduzeća. Iz UPCG su podsjetili da preduzeća koja rade “na crno” ne plaćaju porez na dodatu vrijednost (PDV), porez na zakup poslovnog prostora, industrijsku struju, vodu i komunalne usluge, ne prijavljuju radnike i ne izmiruju poreze i doprinose na zarade državi. “Jasno je da po tom osnovu imaju bolju startnu poziciju u odnosu na legalne poslodavce koji redovno podmiruju sve te namete, što kao rezultat ima stvaranje nelojalne konkurencije i prelivanje fiskalnog opterećenja na formalni sektor. Roba i/ili usluge koje neregistrovana preduzeća nude na tržištu imaju cijene koje su često i do 60 do 80 odsto veće u odnosu na cijene onih koji posluju u skladu sa važećom zakonskom regulativom“, objasnili su iz UPCG. O potrebi snažne kontrole nad neformalnim sektorom govori i inicijativa koju su Upravi za inspekcijske poslove (UIP) ovog ljeta uputili predstavnici 24 hotela iz Podgorice. Oni su pozvali UIP da obevi inspekcijsku kontrolu velikog broja konkretno navedenih stambenih objekata i prostora koji posluju nelegalno, a reklamiraju se preko medija i veb sajtova i izdaju kao objekti za pružanje smještaja gostiju. UPCG je podržala inicijativu hotelijera i navela da mogućnost provjere tih navoda definiše Zakon o sprječavanju nelegalnog poslovanja. UPCG je, u strateškom dokumentu pod nazivom „5 ubica biznisa“ , dala detaljan predlog mjera koje mogu pomoći u borbi protiv sive ekonomije, na nacionalnom i lokalnom nivou. One, između ostalog, podrazumijevaju potrebu za sistemskim pristupom u uređenju poslovnog ambijenta koji počiva na adekvatnoj pravnoj regulativi, fer utakmici i ravnopravnom tretmanu svih učesnika na tržištu i profesionalnom i neselektivnom postupanju inspekcijskih organa.
Bonus video:
