Poljoprivreda više nije socijalna kategorija, a investicije u istraživanja, inovacije i tehnologije, kao i obrazovanje farmera pretvaraju socijalnu poljoprivredu u agro-biznis, kazao je resorni ministar, Petar Ivanović. On je rekao da se agrobiznis zasniva na logici stvaranja, a ne na logici redistribucije, koja ne doprinosi stvaranju inovacije. Ivanović je kazao da upravo logiku agro-biznisa, svojim pristupom i politikama, afirmiše Ministarstvo na čijem je čelu, navodeći posebno primjer podrške sektoru pčelarstva. “Zašto smo se odlučili za ovaj sektor? Prvo, posljednje studije pokazuju da broj pčela u mnogim zemljama svijeta opada. To ne samo da remeti prirodnu ravnotežu, već kreira i značajne dodatne troškove u poljoprivredi, prije svega za oprašivanj“, kazao je on na Miločerskom razvojnom forumu. Ivanović je podsjetio da je med proizvod za kojim postoji stabilna tražnja u regionu i svijetu, i da dobar med nije problem prodati. „Dodatno, Savez pčelara Crne Gore je dobro organizovan i ima dobar tim koji ga predvodi, koji uz to razumije značaj obrazovanja i istraživanja. Strah da nas ne zadesi ono što je zadesilo druge zemlje i želja da se što bolje valorizuje proizvod koji ima kvalitet, natjerao nas je da osmislimo model“, naveo je on. To, podsjetio je, obuhvata izgradnju Kuće meda, podršku u nabavci opreme za proizvodnju voska, podršku obrazovanju i edukaciji, kao i javni poziv, prije svega mladim i kreativnom ljudima, da osmisle jedinstveno pakovanje, zaštitni znak i logo za Kuću meda i crnogorski med. Ivanović je poručio da budućnost poljoprivrede zavidi od mladih, kreativnih i sposobnih ljudi. Govoreći o izazovima u poljoprivrednoj proizvodnji, on je kazao da će, ukoliko se nešto ne promijeni, proizvodnja hrane biti nedovoljna da prehrani rastući broj stanovnika do 2050. godine, koji se procjenjuje na devet milijardi ljudi. “Da bi se prehranile dodatne dvije milijarde stanovnika potrebno je povećati produktivnost u poljoprivredi za najmanje 70 odsto. Proizvodnja hrane je ograničena sa tri faktora: resursima, tražnjom za hranom i klimatskim promjenama“, ukazao je Ivanović. Prema njegovim riječima, mjesto presjeka je takozvani “sigurni prostor”. „Za stvaranje mogućnosti za proizvodnju dovoljne količine hrane, potrebno je povećati taj prostor. Ali kako? Povećanjem produktivnosti, izmjenama režima ishrane i eliminisanjem otpada hrane, kao i povećanjem investicija, većim izdvajanjima za istraživanja i ulaganjem u obrazovanje“, rekao je Ivanović. Govoreći o značaju inovacija, Ivanović je naveo i dva konkretna primjera. „ Salata u lejama iz plastenika u Zeti, gdje se ostvaruje prinos dva puta godišnje sa dva zaposlena i salata na rotacionoj ploči u Japanu gdje se prinos ostvaruje 365 dana u godini sa jednim zaposlenim“, kazao je on. Ili, dodao je, trava koja u Crnoj Gori raste na zemlji i koristi se da bi se riješio dio problema oko ishrane krupne stoke i trava koja se gaji u plastičnim kadama, u kojima nema zemlje, u Velikoj Britaniji. „ Ovakvih primjera ima veoma mnogo. Ali inovacije ne nastaju u kancelarijama, niti ih kreira administracija“, poručio je Ivanović.
Bonus video:
