Austrijska nacionalna banka (ANB) je krajem januara 2006. godine izdala brošuru u kojoj je građane upozorila na opasnost od kredita sa valutnom klauzulom (krediti u švajcarskim francima) i u kojoj je ukazala da je ta vrsta kredita spekulativni proizvod visokog rizika.
U brošuri, koju je “Vijestima” proslijedio Centar za zaštitu potrošača (CEZAP), navodi se da je to visokorizičan proizvod zato što niko ne može znati kako će se trenutno povoljna kamatna stopa i iznos rate kredita zbog deviznog kursa razvijati u budućnosti i kolika će biti kamatna stopa koju će na kraju zaraditi nosioci kredita.
“Uzimajući u obzir sve troškove i rizike, niko unaprijed ne može znati hoće li početna povoljna kamata učiniti devizni kredit povoljnijim od kredita u eurima”, navodi ANB.
Austrijska Hipo Alpe Adria banka je jedina kredite u švajcarskim francima odoboravala crnogorskim građanima i to 2007. i 2008. godine. Zbog drastične promjene odnosa franka i eura od početka krize mnogim klijentima su na mjesečnom nivou konstantno uvećavani iznosi koje moraju vraćati, pa im je glavnica sada veća nego kada su podigli kredit.
CEZAP, koji je u ime 300 klijenta tužio banku, tražio je da im se kredit obračuna u eurima po kamati koja je važila kada je odoren. Banka je to odbila.
ANB je objasnila da ta vrsta kredite uzrokuje veće troškove od kredita u eurima, da neki od tih troškova mogu nastati neplanirano i da se ne mogu predvidjeti. Među njima su troškovi zamjene kredita i osiguranja, povećanje potrebnog novca za osiguranje i prisilno pretvaranje tog kredita u kredit u eurima u nepovoljnom trenutku... Objašnjeno je da treba povesti računa o dodatnim izdacima jer je izdatak banke znatno veći kod deviznih kredita nego kod kredita u eurima, zatim troškovima za dvostruko preračunavanje valuta koji su srazmjerni visokim minimalnim izdacima i deviznoj proviziji, kao i mogućim dvostrukim troškovima vođenja računa jer banka mora voditi jedan korisnički račun u eurima i drugi u stranoj valuti.
ANB je upozirila građane da tu vrstu kredita uzimaju isključivo ako ne mogu da sebi priušte kredit u eurima, kao i da koriste proizvode koje sami razumiju.
CEZAP je ranije istakao da je banka ponudila građanima kredite u švajcarskim francima, a da im nije predočila sve štetne posledice koje mogu nastati, da su spekulacije iskoristili za stvaranje ekstra profita mimo zakona i dobre bankarske prakse.
Banka tvrdi da su predočili klijnetima rizike koji mogu nastati zbog promjene odnosa dviju valuta i da su klijenti o tome dobrovoljno potpisali izjavu. Suđenje se nastavlja sredinom septembra.
U Mađarskoj banke vratile preplaćene iznose
Mađarska je početkom jula donijela prvi zakon kojim se nalaže bankama da vrate dužnicima preplaćene iznose otplatnih rata za kredite u švajcarskim francima.
Taj zakon se temelji na odluci mađarskoga Vrhovnog suda, a koja je donesena na osnovu odluke Evropskog suda pravde.
Banke će morati vratiti dužnicima razliku koja proizilazi iz primjene prodajnog kursa banke i srednjeg kursa centralne banke i sve preplaćene iznose zbog jednostranih povećanja kamata. Planirano je da se konverzija kredita u skladu s početnim kursom švajcarskog franka kad su ti kredit odobreni riješi drugim zakonom čije se donošenje planira u septembru. Viceguverner Mađarske centralne banke Adam Balog procijenio je da će ukupan trošak za sve banke biti između dvije i tri milijarde eura. U Mađarskoj su te kredite odobravale Erste banka, OTP banke, austrijska Rajfajzen i italijanska banka Intesa. Socijalistička narodna paritja (SNP) predložila je parlamentu u julu da se izmijeni zakon o obligacionim odnosima kako bi se klijentima Hipo banke krediti obračunali po kursu koji je važio na dan kada su odobreni uz vraćanje iznosa koji su pretplatili. Vladajuća većina je odbila da taj akt uvrsti u dnevni red posljednje sjednice.
Bonus video:
