U Crnoj Gori su vrlo zabrinjavajući prekršaji zbog nepravilne primjene Zakona o denacionalizaciji i povraćaju imovine koju je oduzeo socijalistički režim, uz istovremenu privatizaciju i unovčavanje ovog bogatstva, piše italijanski list "Osservatorio Italiano".
U tekstu pod naslovom "Crna Gora privatizuje imovinu iz procesa povraćaja: slučaj Zuber-Gregović" navodi se da se to sve radi uz ćutanje organa za praćenje iz Brisela.
Podsjeća se da je povraćaj imovine koju su oduzele vlasti bivše Jugoslavije jedan od uslova za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju (EU), a preciznije o tome govori Poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava.
"Izvještaj o napretku Crne Gore koji je sačinila Evropska komisija prošle godine potvrđuje da je proces povraćaja imovine još spor - mi bismo dodali da ne samo da je spor, nego ga bukvalno zamjenjuje proces nezakonite privatizacije", navodi list.
Zabrinjavajuće propadanje stranih investicija
"Osservatorio Italiano" piše da je zabrinjavajuće i propadanje mnogobrojnih stranih investicija.
"Propadanje mnogobrojnih stranih investicija jedan je od najzabrinjavajućih pokazatelja poslovne klime u Crnoj Gori, maloj balkanskoj ekonomiji, o kojoj, s druge strane, političari i dežurni špekulanti pričaju sa puno hvale, dok istovremeno skladište svoj novac u crnogorskim bankama ili u građevinskim projektima koji nikad neće ugledati svjetlost dana", ocjenjuje italijanski list.
Ovaj zabrinjavajući trend, kako se navodi, nanosi štetu i strateškim partnerima i industrijama koji traže poštovanje pravne države i eliminisanje negativnih posljedica jugoslovenskog sistema.
"Jedan od najskandaloznijih slučajeva tiče se imovine crnogorskog brodovlasnika Lala Zubera, koja obuhvata građevine od naročitog prestiža, kao što je, na primjer, zgrada nekadašnje francuske ambasade na Cetinju, zgrade i zemljišta od velike vrijednosti u Kotoru, Budvi, na Cetinju, u Petrovcu i Ulcinju čija vrijednost prijelazi 60 miliona eura. Iako je proces povraćaja imovine započet 2004. godine, zakonski nasljednici nakon usvajanja zakona nijesu dobili niti nadoknadu, niti odštetu za privatizacije koji se sprovodi posljednjih nekoliko godina", piše list.
Pored toga, kako dodaje, nasljednici nemaju na raspolaganju nikakvu vrstu zakonskih instrumenata za sprječavanje prodaje preostale imovine jer, dok su procesi povraćaja sve sporiji i teži, tenderi za prodaju imovine se sprovode na „brz i efikasan“ način.
Porodica Zuber Gregović je 2012. godine predala predlog za kompenzaciju, na osnovu vrijednosti imovine koju je crnogorska država procijenila na 10,3 miliona.
Predlog je, navodi list, na razne načine spriječavao Fond za obeštećenje i zaštitnik državne imovine. Odbijen je i zahtjev za fizički povraćaj imovine, jer to nije predviđeno crnogorskim zakonom koji štiti prestižne građevine.
"Međutim i tu sad nailazimo na veliku nedoslijednost zakona i institucija, nije zabranjena privatizacija tih istih zgrada zaštićenih zakonom", konstatovano je u tekstu.
To je slučaj sa, kako se dodaje, vilom Kamelija i zgradama i zemljištima u Škaljarima u Kotoru, sa tvrđavom Lazaret i rodnom kućom Sutjeska u Petrovcu.
"To je kao da kažemo da Crna Gora štiti prestižne građevine da bi ih poslije prodala i zaradila na njima", ocjenjuje italijanski list.
Cjelokupni prihodi otišli državi
Vrlo je, kako se navodi, zabrinjavajuća činjenica da su riješeni slučajevi povraćaja imovine obično oni koji se tiču osoba bliskih političarima ili funkcionerima, dok se oni zahtjevi koji se smatraju nepogodnim ili koji nekom ne odgovaraju konstantno bojkotuju ili usporavaju, pa se dešava da se, na primjer, članovi Komisije za povraćaj imovine ne pojavljuju na sastancima ili se sastanci Komisije bespotrebno odlažu.
S druge strane, proces privatizacije je jako brz i obuhvata mnogobrojne svojine koje su već u procesu povraćaja. U slučaju imovine porodice Zuber cijelokupni prihodi od prodaje su otišli državi, iako zakon o privatizaciji predviđa da 20 odsto zarade dobijaju prvobitni vlasnici kako bi im se kompenzovalo pravo na povraćaj imovine.
"Taj propis je samo teorijski propis, možda i zbog lošeg stanja državnog budžeta sa kojim je Crna Gora danas suočena, nakon godina i godina potpunog nepostojanja kontrola", konstatuje italijanski list.
S ciljem da ukažu na velike nepravilnosti i indiferentnost institucija kojima su se već obratili raznim pismima i peticijama, zastupnici porodice Zuber-Gregović su poslali dvije peticije Evropskom parlamentu, jednu za korektno sprovođenje Zakona o povraćaju i jednu protiv nezakonite privatizacije.
Ovaj slučaj prate i italijanska i američka diplomatija koje štite interese dvoje nasljednika - italijanska interese Diane Gregović Zuber, a američka interese Lidie Ranganath. Pored toga, slučaj prati i Evropska komisija.
Postavlja se pitanje, međutim, zašto su evropski organi za monitoring ignorisali ovu pojavu koja je postala toliko rasprostranjena i zašto nijesu postavili veća ograničenja i sproveli jače kontrole u jednoj zemlji koja je već uključena u evropski bankarski sistem, koja je u procesu integracije i u kojoj su već prisutne mnoge evropske kompanije, naročito italijanske.
"Nijedan evropski funkcioner, iako eksplicitno kontaktiran i pozvan na intervenciju, nije se izjasnio povodom ovog konstantnog kršenja pravne države. Pored toga, tolerisanje očiglednog sukoba interesa između lokalnih vlasti i onih u čiju korist se privatizacije sprovode predstavlja jedan neoprostivi nemar i nebrigu", piše "Osservatorio Italiano".
List dodaje da bi evropski komesar za proširenje Štefan File, veliki pobornik crnogorskog napredovanja, trebalo da objasni ovu anomaliju i preduzme sve neophodne mjere za realno i stvarno usklađivanje sa evropskim zakonima, a ne jedno generalizovano kopiranje loše urađenih prevoda i zakona prepunih rupa.
"I same nevladine organizacije, koje se finansiraju iz fondova Evropske unije i koje toliko pričaju o borbi protiv korupcije, bi trebale da pridaju više važnosti ovim slučajevima koji su pokazatelji postojećih ozbiljnih nepravilnosti", zaključuje italijanski list.
Procjena porodice 67,5 miliona, a stručnjaka Ministarstva finansija 10,3 miliona
Svu imovinu Lala Zubera i Anastasije Gregović nacionalizovao je1948. godine jugoslovenski komunistički režim , naročito posjede koji su bili u vlasništvu njihova dva glavna preduzeća, Zetske Plovidbe i Srpsko-Albanske banke.
Oduzeta im je i njihova privatna imovina, kao što su zgrada nekadašnje francuske ambasade na Cetinju koja je 20 godina bila sjedište banke i rodna kuća Anastasije koja se nalazi na samoj obali mora u Petrovcu.
Nacionalizovane su i zgrade i zemljišta od velike vrijednosti u Kotoru, Budvi, na Cetinju, u Petrovcu i Ulcinju, kao i 22 broda srednje kabotaže pomorske kompanije Zetska plovidba koji su preživjeli Drugi svjetski rat. U početku je flota imala 37 brodova. Oduzeti brodovi bili su korišćeni za prevoz putnika i robe duž obale.
Vrijednost cjelokupne imovine iznosi 67,5 miliona eura prema procjeni porodice Zuber-Gregović, a 10,3 miliona prema procjeni finansijskog stručnjaka kojeg je angažovalo Ministarstvo finansija.
Galerija
Bonus video:
