Ukupan trošak po zaposlenom, i ranije veoma visok, sa posljednjim povećanjem poreza na dohodak sa devet na 15 odsto na dio plate iznad prosječne, doveden je do neodrživog nivoa, ocijenili su iz Savjeta stranih investitora Crne Gore (SSICG).
"Da bi zaposlio radnika na prosječnu crnogorsku platu od 479 eura, poslodavac mora da plati ukupno 726 eura”, kazali su iz SSICG.
U petom izdanju Bijele knjige, koju je Savjet predstavio u srijedu, navodi se da to u praksi kreira dvostruki problem.
"Većina poreskog opterećenja pada na najveće kompanije i one koje rade legalno, pa se na taj način u suštini kažnjavaju kompanije koje posluju po zakonu", rekli su iz SSICG.
Ostale kompanije, kako su dodali, obično pređu u sivu zonu, tako što ili plaćaju djelimično iznos poreza i doprinosa ili uopšte ne prijavljuju zaposlene, ugrožavajući princip konkurencije i nagrađujući nezakonito ponašanje.
Iz Savjeta su, u cilju rješavanja tog problema, predložili povećanje poreske baze kroz bolju primjenu postojećih propisa, čime bi se eliminisao strah od fiskalnih problema koji mogu biti prouzrokovani smanjenjem poreza i doprinosa.
"Tek nakon tog koraka, koji zahtijeva snažnu akciju i volju, bilo bi mudro sniziti nivo poreza i doprinosa u prvoj fazi na 40 odsto neto plate. To bi i dalje bila relativno visoka stopa, međutim, ona bi zasigurno i dalje proširila poresku bazu i na taj način omogućila još jednu rundu smanjenja poreza i doprinosa na nivo koji je prihvatljiv i poslodavcima i zaposlenima sa jedne strane i državi i društvu koje ona predstavlja sa druge", navodi se u Bijeloj knjizi.
Stimulativne mjere, u kombinaciji sa snažnijom primjenom, doprinijeće, kako su ocijenili investitori, ukupnom povećanju zaposlenosti i fiskalnih prihoda.
"Ukoliko se želi postići ovaj cilj, potrebna je odlučna i trenutna akcija", tvrde u SSICG.
Savjet je u Bijeloj knjizi, u kojoj strani investitori ukazuju na glavne izazove sa kojima se suočavaju u poslovanju u Crnoj Gori, Vladi dao 92 preporuke za poboljšanje poslovnog ambijenta kroz nekoliko oblasti među kojima su razvoj nekretnina, porezi, korporativno upravljanje, vladavina prava.
Kada je u pitanju oblast poreza iz Savjeta su saopštili da je Crna Gora generalno prepoznata kao zemlja s niskim poreskim režimom.
"Veoma je dobro imati takav imidž u poslovnoj zajednici, međutim, to je samo dio priče, jer porez na dobit od devet odsto nije jedina stavka koju treba uzeti u razmatranje prilikom diskusije o poreskoj politici", smatraju u Savjetu.
Iz SSICG su podsjetili da su tokom prošle godine poslovni subjekti bili dva puta "iznenađeni" povećanjem dvije najznačajnije poreske stope. Porez na dodatu vrijednost (PDV) je povećan sa 17 na 19 odsto, a porez na dohodak sa devet na 15 odsto za dio plate preko prosječne koja iznosi 480 eura.
U oblasti korporativnog upravljanja, SSICG je imao primjedbe na neutemeljeno osporavanje prijavljenih potraživanja u stečajnom postupku.
Kako su podsjetili, prijavljeno novčano potraživanje se utvrđuje i smatra odobrenim ukoliko ga nije osporio stečajni upravnik ili drugi povjerilac.
"Nažalost, u praksi je to pravo često predmet zloupotrebe. Još je ozbiljnija činjenica da stečajni upravnik nema obavezu da objasni zašto su određena potraživanja definisana kao osporena, iako podnesak povjerioca sadrži jasne dokaze", navodi se u Bijeloj knjizi.
U SSICG smatraju da u cilju rješavanja tog problema treba izmijeniti Zakon o stečajnom postupku, tako da se uvede obaveza stečajnog upravnika da podijeli dokaze koje podnosi drugi povjerilac kada stečajni upravnik proglasi potraživanje osporenim.
"Potrebno je zakonom propisati i rokove na osnovu kojih stečajni sudija mora donijeti odluku u postupku za osporeno potraživanje, imajući u vidu hitnost stečajnog postupka", rekli su iz SSICG.
Predstavnici Savjeta su dali preporuke i u oblasti turizma. Oni su naveli da se Crna Gora mora pozicionirati prvo u smislu nivoa turizma koji želi da privuče, što je Strategijom donekle definisano.
"To ne može biti samo elitni turizam, već strateški osmišljena mješavina, koja bi kao pravac bila najbolja", rekli su iz SSICG.
Kada je u pitanju infrastruktura u Savjetu smatraju da je potrebno podstaći uvođenje jednostavnog i cjenovno prijemčivog pristupa iz glavnih evropskih centara.
"U tom smislu, aerodromskoj infrastrukturi je takođe potrebna modernizacija, naročito kada je u pitanju tivatski aerodrom", naveli su iz SSICG.
U sektoru trgovine odnosno maloprodaje investitori su primijetili značajan napredak i dodali da neki od izazova i dalje postoje.
“Generalno posmatrano i dalje je problem što institucije slabo sprovode zakone, ali su zakonodavstvo i procedure značajno unaprijeđeni”, kazali su iz Savjeta.
Iz SSICG su apelovali na Vladu da obezbijedi jednak tretman poslovnih subjekata i jednaku primjenu pravila na sve, uključujući i oblasti socijalnog, penzionog i zdravstvenog osiguranja i doprinosa.
“Ti troškovi čine oko 40 odsto troškova koje poslodavci imaju prema zaposlenima i mogu dramatično uticati na konkurentnost maloprodajnih subjekata”, tvrde u SSICG.
Iz Savjeta su predložili Vladi i da dopuni određenu regulativu koja, kako su kazali, predstavlja biznis barijere i uskladi je sa modernim međunarodnim standardima i najboljom praksom.
Kada je u pitanju Zakon o strancima, investitori smatraju da je potrebno produžiti važenje dozvole boravka na tri godine, umjesto dosadašnjeg rješenja, kojim se dozvola izdaje na period od najduže 12 mjeseci, jer će se time pojednostaviti procedura zapošljavanja i rada stranaca.
Predložena je izmjena određenih zakona među kojima su zakon o privrednim društvima, uređenju prostora i izgradnji objekata, lukama, jahtama, zaštiti potrošača, penzijskom i invalidskom osiguranju, zaštiti depozita, PDV-u.
SSICG je udruženje vodećih stranih investitora u Crnoj Gori osnovano u januaru 2009. godine.
Bonus video: