Poslednji panel na dvodnevnoj konferenciji Biznis plusa u Budvi obilježile su priče privrednika kojima su nedavne poplave uništile proizvodne hale kao i razgovor o prevenciji i obnovi zemalja regiona.
Dok predstavnici država pogođenih poplavom govore uglavnom o obnovi infrastrukture i domova, predstavnici privrede okupljeni u regionalnom Biznis klubu insistiraju na tome da je hitna sanacija privrede.
„U Srbiji je pogođeno poplavama oko 10.000 preduzeća i 20.000 preduzetnika a to znači još oko 150.000 partnera. Ne treba da govorim koliko je to porodica i pojedinaca. Zato je sanacija štete u privredi prioritet i mi smo to rekli ministru privrede. Naš je plan da sakupimo novac od preduzetnika i malih i srednjih preduzeća, tražićemo od zaposlenih po 500 dinara a onda ćemo odrediti prioritete u obnovi i sredstva trošiti racionalno“, otkrio je Milan Knežević, predsjednik Komore malih i srednjih preduzeća i preduzetnika Srbije plan ove organizacije o pomoći ugroženim kolegama.
Ppomoć će dobro doći kompaniji Galeb grupa iz Šapca koju je vodena stihija koštala oko milion evra, prema prvim procjenama. Priča vlasnika ove kompanije, Rada Veselinovića možda na najbolji način ilustruje reakciju države Srbije i demagoške kapsule kojima nas je kljukala u danima poplave predstavljajući ih kao nužžnu i najbolju terapiju.
Dok su građani uvjeravani da je reakcija države najbrža i najbolja moguća, Veselinović otkriva da je obavještenje zakasnilo i da je makar tri sata ranije javljeno ovoj firmi, ona bi danas imala upola manje štete ako ne bi prošla i sasvim „neokrznuto“.
„Niko nam nije javio iz Kriznnog štaba da se nešto događa. U halama nam je voda bila oko pola metra a samo je šteta na repromaterijalu oko pola miliona evra. Pošto imamo sofisticiranu opremu, zbog isključenja struje nam se mašine kvare a neke još nismo pustili u rad. Bili smo osigurani ali na samo 350.000 evra jer se ovome niko nije nadao“, priča Veselinović.
Nebojša Šćekić, izvršni direktor Sava Re osiguranja Crna Gora nadovezujući se na priču o osiguranju ponovio je poznate činjenice da je u Srbiji osigurano manje od pet odsto domaćinstava i kompanija od poplava ukazujući i na još jednu boljku od koje pati i zemlja domaćin skupa.
„Država je dozvolila gradnju oko Skadarskog jezera čiji se nivo svake godine diže i plavi okolne kuće. Nijedno osiguranje se neće utrkivati da ih osigurava. Umjesto toga trebalo bi zabraniti gradnju na takvim mjestima i klizištima“, uvjeren je Šćekić a istog su uvjerenja bili i svi ostali sagovornici na panelu.
Konačno, štete koje se procjenjuju na više od milijardu evra u Srbiji i BIH, a ni Hrvatska nije daleko, mogle su biti višestruko manje, poručio je Milutin Stefanović, direktor Zavoda za zaštitu od bujica i erozije. Potrebna su mnogo veća ulaganja u budućnosti, vjeruje on ali i bolja sinhronizacija države u ovakvim situacijama.
„Od tri do šest sati je najava bujica na malim tokovima i da je toga bilo za to vrijeme može se mnogo toga iznijeti iz kuća i preduzeća a štete bi bile mnogo manje. I naravno, ulaganje u prevenciju“, zaključio je Stefanović.
Galerija
Bonus video:
