Članovi regionalnog poslovnog kluba "Biznis plus" i najveći biznismen regiona na prvom su okruglom stolu razgovarali su o najboljim načinima kako bi zajednički prepoznali dobru priliku za investiranje.
Oni su, na drugoj konferenciji "Biznis plusa" u Crnoj Gori, zaključili da preduzetnici iz regiona pojedinačno teško mogu izdržati na stranim tržištima, odnosno van svoje države.
Nakon što su konferenciju otvorili vođa Biznis kluba Mladen Iković i izvršna direktorica "Vijesti" iz Crne Gore Svetlana Plenter, koji su ujedno i organizatori, biznismenima se obratio i predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić.
"Danas preda mnom stoji samo 100 ljudi, ali pred Termopilskim kapijama ih je stajalo 300. Nadam se da će i ovaj biznis klub ubrzo dostići i veću od te cifre, jer svi veliki poduhvati počinju od malog. Nakon raspada jednog velikog sistema, naše male zajednice su iznurene ratovima, nakon kojih je izrasla jedna posleratna elita. Nadam se da ćete vi biti nova elita, koja će biti bolja i čiji će rad pratiti vladavina prava", kazao je Krivokapić.
Regionalni biznismeni teško se odlučuju za investicije u inostrastvu
Nakon toga su predstavnica Evropske unije (EU) Donka Prodanova, direktor Makprogresa Gligor Cvetanov, vlasnik MIMS grupe Mujo Selimović i direktorica Mediana Janja Božić Marolt pričali o svojim iskustvioma o biznisu i prilikama koje se otvaraju na stranim tržištima.
Selimović je kazao da se biznismeni iz našeg regiona teško odlučuju na investicije u stranim zemljama, jer često nemaju snage ni finansijske moći da se šire na strano tržište, ali da se njima rizik isplatio.
Oni već nekoliko godina distribuiraju svoje proizvode na teritoriji Libije i tvrdi da su uprkos globalnoj krizi i problemima koji su u poslednje vrijeme zadesili ovu državi, opstali na tom tržištu.
"Mislim da bi udruživanjem više investitora iz regiona koji imaju slične vizije i ideje mogli biti konkurentni na stranim tržištima", kazao je Selimović.
Na sajmove za umrežavanje
Cvetanov je istakao da Makprogres posluje u 40 zemalja i da je trenutno zaposleno oko 400 radnika, dok je prošle godine proglašeno za najvećeg izvoznika iz regiona. Kazao je da je njegovo porodično preduzeće, koje postoji 24 godine, brojalo 80 ljudi prije nego se proširilo na strana tržišta.
S obzirom da se bave proizvodnjom i distribucijom zdrave hrane, kazao je da su redovno posjećivali svjetske prehrambene sajmove, gdje su se srijetali sa svojim najvećim distributerima u tim zemljama.
Mnogo proizvoda, ali ne prave se brendovi
Božić-Marolt je stavila akcenat na istraživanje tržišta prije investicije i istakla da to istraživanje može investitoru pružiti najbolje informacije kako da najbolje iskoristi svoju inmvesticiju.
Tvrdi da je najveći problem preduzetnika iz regiona što na tržište izbacaju mnogo proizvoda, ali da niko ne pravi brendove. »Brend je ono što opstaje i što privlači potrošače, a u našem regionu ih je malo. Da bi se frima sa svojim proizvodom proširila na strano tržište, najprije mora da od njega napravi brend«, kazala je Božić Marolt.
I tenderi su prilike
Prodanova je istakla da EU izudvaja ogromna sredstva za razvoj biznisa i da 30 odsto država koje dobiju na tendreima nijesu članice unije.
Tvrdi da su sredstva koju trenutno EU izdvaja za biznis procijenjena na 350 miliona eura, i da su ti fondovi prava prilika za preduzetnike da konkurišu i pokušaju da razviju svoj biznis.
Civkaroski: Dobri kadrovi postoje, ali ih treba pronaći
Da li kompanije trebaju pronaći pravog saradnika za širenje biznisa ili, pak, same stvoriti savršenog poslovnog partnera, bila je takođe tema konferencije "Biznis kluba".
Dok član uprave Merkatora Stanka Pejanović smatra da kompanije treba da obučavaju i osposobljavaju svoje saradnike i partnere, direktor kompanije "Pederson & partners executive search Macedonia" Goran Civkaroski smatra da kadrovi već postoje, a poslodavci samo treba da ih pronađu.
Imati i vlastitu obuku u preduzeću
Pejanović tvrdi da njena kompanija vodi računa o svojim radnicima i da ih obučavaju unutar firme u okviru "Merkator škole".
"Ponosna sam da kažem da vodeća mjesta u firmi zauzimaju ljudi koji imaju deset godina iskustva u našoj firmi i koji će sigurno, nakon što završimo, još bolje voditi preduzeće nego što smo mi to radili", kazala je Pejanović.
Civkaroski, međutim, smatra da se pravi saradnici nalaze na osnovu CV-ija, jer »niko ne traži pet pravih saradnika, već samo jednog.«
"Ukoliko taj jedan ne postoji onda treba pronaći rješenje kako riješiti taj problem. Slažem se da postoji mnogo problema oko napucanih CV-jeva, ali onda imate problem sa konsultantom a ne sa saradnikom. Dobar konsultant mora znati šta njegovoj firmi treba i kako da provjeri kandidata kojeg prima", kazao je Civkaroski.
Lakićević: Djeca upišu društvene fakultete i završe na birou
Predstavnica Naftne industrije Srbije (NIS) Snežana Lakićević istakla je da je najveći problem našeg regiona nedostatak kadrova, što je, smatra, posljedica lošeg sistema obrazovanja.
"Daje se djeci lažna nada da svi možemo da studiramo, i većina upiše neke društvene fakultete i završi na birou rada. Sa druge strane imamo problem nekompetetnih profesora, koji uče djecu da rade stvari koje sami nikada nijesu radili. Postoji profesor koji na fakultetu predaje o bušotinama, a sam nikada nije bio na bušotini. Mali broj djece upisuje prirodne nauke i zato nemamo kadra koji možemo da angažujemo, već smo prinuđeni da sami obučavamo radnike", kazala je Lakićević.
Čengić: Kadar mora biti u prvom redu pravilno odgojen
Direktor Energoinvesta Enes Čengić, s druge strane, tvrdi da je njemu i njegovoj firmi mnogo bitnije da je čovjek pravilno odgojen, a nakon toga dolazi obrazovanje i stručnost.
"Sa dobro odgojenim čovjekom je mnogo lakše raditi i dogovoriti se. Oni znaju kako treba da se ponašaju i šta treba da rade, pa će lako naučiti i posao i uvijek se možemo pouzdati u njih", kazao je Čengić.
Istakao je da je još jedan problem građana što se teško odlučuju da rade van zemlje, ali da se, tvrdi, gotovo svi koji pristanu da rade negdje u Alžiru ili Africi na dalekovodu, odmah imaju posao kada se
Bonus video:
