Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore ove godine će, prema procjenama Centralne banke (CBCG), rasti od 3,2 od 3,8 odsto, dok će inflacija biti od minus 0,5 do tri odsto.
Prognoze rasta crnogorske ekonomije CBCG je uradila prema modelskoj i potrošnoj metodi.
Prema modelskoj projekciji, rast BDP-a iznosiće od 3,2 do 3,8 odsto, a prema potrošnoj metodi 3,5 odsto, navodi se u Izvještaju CBCG o stabilnosti cijena u prošloj godini.
U CBCG smatraju da će rast BDP-a u ovoj godini najviše zavisiti od priliva stranog kapitala, ponude kredita, stanja u industriji i dinamike realizacije najavljenih investicionih projekata.
Priliv kapitala zavisiće od situacije na međunarodnim tržištima, odnosno spremnosti stranih investitora da kreditiraju, ali i od zaduženosti domaćih sektora i njihove tražnje za zajmovima.
"Što se tiče spremnosti banaka da kreditiraju, nerealno je očekivati da će se oprezne politike bitnije promijeniti u ovoj godini, čemu značajno doprinosi i dalje visok udio loših kredita", kazali su predstavnici CBCG.
Oni smatraju da će stanje u metalskoj industriji najviše zavisiti od razvoja situacije u Kombinatu aluminijum (KAP), koju je teško predvidjeti.
"Prema prognozama stranih institucija, ove godine se očekuje pozitivan rast, ali stopa od 2,2 odsto nije zadovoljavajuća za crnogorsku ekonomiju, imajući u vidu trenutnu razliku u nivou životnog standarda u odnosu na zemlje EU", navodi se u Izvještaju.
Iz CBCG su podsjetili da su u dokumentu pod nazivom Pretpristupni ekonomski program za Crnu Goru od prošle do 2016. godine, koji je u januaru objavilo Ministarstvo finansija, urađena dva makroekonomska scenarija.
"Prema osnovnom scenariju predviđa se realni rast BDP-a od 3,6 odsto u ovoj godini, dok će po scenariju nižeg rasta on biti 1,6 odsto", kazali su iz CBCG.
CBCG je uradila i dvije procjene inflacije, modelsku i ekspertsku.
Prema modelskoj procjeni, inflacija će se kretati u rasponu od minus 0,5 odsto do 2,2 odsto, a prema ekspertskoj između nula i tri odsto.
Polazne osnove prognoze inflacije za ovu godinu bile su pretpostavke o sezonskim oscilacijama poljoprivrednih proizvoda, rastu cijena nafte i naftnih derivata i električne energije od po pet odsto, nastavku stagnacije i blagog pada cijena nekretnina i istom nivou zarada kao u prošloj godini. Nije pretpostavljen rast poreza na dodatu vrijednost (PDV), kao ni drugih poreskih opterećenja.
CBCG je modelsku procjenu kretanja inflacije dopunila ekspertskom, imajući u vidu nedovoljan nivo pouzdanosti statističkih podataka, nedovoljno dugačke vremenske serije i često prisustvo jednokratnih šokova.
"Evidentno je da je u prošloj godini bio prisutan dezinflacioni trend, kao rezultat visokog nivoa inflacije u 2012. godini, opadanja kupovne moći stanovništva i odsustva eksternih cjenovnih šokova, koji podrazumijeva stabilan nivo cijena hrane i energenata", navodi se u Izvještaju.
Iz CBCG su kazali da je nivo agregatne tražnje u četvrtom kvartalu porastao u odnosu na treći, ali da je bio niži nego u prvom.
"Imajući u vidu i dalje nisku kupovnu moć stanovništva, ne treba očekivati pritiske agregatne tražnje na rast cijena. Takođe i na globalnom nivou će i dalje biti prisutan usporen ekonomski rast, tako da ni sa tog nivoa ne treba očekivati pritiske na rast cijena", kazali su predstavnici CBCG.
Oni su dodali da konjunkturni indikator ukazuje na opadajuća inflaciona očekivanja, dok najveći broj anketiranih banaka očekuje stopu inflacije od dva do tri odsto. Isto očekivanje po pitanju inflacija imaju i anketirani privrednici.
Bonus video:
