Ulazak u NATO ne može doprinijeti poboljšanju sumorne ekonomske situacije Crne Gore, ako se sagleda iskustvo Hrvatske, kojoj Alijansa ne samo da nije doprinijela poboljšavanju kvaliteta života građana, nego ih je i opteretila nepotrebnim troškovima, smatraju u Pokretu za neutralnost.
Predsjednik Upravnog odbora Pokret za neutralnost Crne Gore, Filip Kovačević, podsjetio je da zagovornici ulaska Crne Gore u NATO, uključujući i premijera Mila Đukanovića i predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, često kao jedan od glavnih razloga za ulazak pominju ekonomske benefite.
"Oni ističu na primjer povećanje direktnih stranih investicija i otvaranje velikog broja novih radnih mjesta. Međutim, primjer Hrvatske pokazuje da te tvrdnje nijesu tačne“, navodi se u saopštenju Kovačevića.
Prema njegovim riječima, nakon pet godina članstva u NATO-u, ekonomska situacija je mnogo gora nego prije pet, a NATO ne samo da nije doprinio poboljšavanju kvaliteta života građana nego ih je još i opteretio dodatnim i nepotrebnim troškovima.
"Tako je na primjer prošle godine učešće Hrvatske u NATO-ISAF misiji u Avganistanu koštalo hrvatske građane oko tri miliona EUR, a ukupni troškovi misije u zadnjih deset godina iznose preko 90 miliona. U isto vrijeme, drastično se povećao hrvatski budžetski deficit, a nezaposlenost je najveća od početka 21. vijeka i, po zvaničnim statistikama, iznosi 22 odsto“, rekao je Kovačević.
On je naveo da su, prema podacima Hrvatske narodne banke, strane investicije pale za 60 odsto samo od prošle godine, a da je takođe smanjena i pokrivenost uvoza izvozom.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, strane investicije pale su za 60 odsto samo od prošle godine, a da je takođe smanjena i pokrivenost uvoza izvozom
Prema njegovim riječima, ne samo da članstvo u NATO nije donijelo najavljivani ekonomski boljitak za hrvatske građane, nego je dovelo i do gubitka značajnih tržišta u zemljama koje je NATO označio kao protivnike.
"Tako je na primjer Hrvatska naftna kompanija INA morala da se povuče sa naftnih izvorišta u Siriji čija se vrijednost procjenjivala na 14 milijardi eura, a jedan od zvaničnika INE je tom prilikom rekao da se radilo "o najvrijednijoj imovini koju je INA ikada imala i koju će ikada imati u inostranstvu", dodaje se u saopštenju.
Hrvatska je, kazao je Kovačević, morala da slijedi vojno zaoštravanje koje je bilo u interesu NATO što je načinilo direktnu štetu kompaniji značajnoj za njen ekonomski razvoj.
"Imajući u vidu navedeno, dolazi se do zaključka da ako se sagleda iskustvo Hrvatske, ulazak u NATO ne može donijeti bilo kakvo poboljšanje u sumornoj ekonomskoj situaciji koja vlada u Crnoj Gori“, smatra on.
Bonus video:
