Ministarstvo finansija planira da od 1. januara naredne godine zamijeni fiskalne kase iz prodavnica elektonskim uređajima (računarima) koji bi bili povezani sa Poreskom upravom (PU) da bi prodavci prije izdavanja svakog računa kupcu za tu radnju tražili odobrenje od PU. Cilj toga je da se suzbije siva ekonomija i poveća naplata poreskih prihoda.
Postupak zamjene fiskalnih kasa računarima preciziran je nacrtom zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga koji je Ministarstvo finansija stavilo na sajt kako bi se javnost sa njim upoznala prije početka jednomjesečne javne rasprave koja će početi 3. septembra.
Primjena novog zakonskog rješenja biće dodatni trošak za poreske obveznike i za državu, ali za sada nema procjene koliko će to koštati. “Vijestima” je u Uniji poslodavaca juče rečeno da stav o nactu zakona mogu dati nakon godišnjih odmora i da treba da kontaktiraju članstvo.
Prema nactu zakona, ako je u određenoj djelatnosti otežano sprovođenje postupka fiskalizacije Vlada te djelatnosti posebnim propisom može osloboditi od te obaveze do stvaranja uslova za nju
Prema nacrtu zakona fiskalni račun će sadržati, između ostalog, oznaku operatera elektronskog naplatnog uređaja (osoba koja je izdala račun) i tu oznaku poreski obveznik mora da poveže sa matičnim brojem osobe koja izdaje račun. Jedinstveni matični broj operatera elektronskog naplatnog uređaja dostavlja se PU u toku postupka fiskalizacije izdavanja fiskalnog računa. Protok podataka od poreskog obveznika do PU i nazad trajaće dvije sekunde.
Ministarstvo finansija u obrazloženju nacrta objašnjava da su ciljevi za uspostavljanje sistema elektronske fiskalizacije efikasna kontrola transakcija, što će doprinijeti smanjenju sive ekonomije, postepenom smanjivanju poreske administracije i stvaranju uslova za efikasno upravljanje poreskim kontrolama i postupcima prinudne naplate korišćenjem jasnih podataka o poslovanju poreskih obveznika.
Bivši ministar finansija i poslanik SDP-a Raško Konjević za “Vijesti” je kazao da je zakon o fiskalizaciji dobar potez i namjera da se uvede više reda kod poreskih obveznika u njihovom poslovanju.
“Na ovaj način bi se morala povećati i poboljšati evidencija prometa, a time i bolja naplata pripadajućih poreza, kao i jednim dijelom olakšan i poboljšan inspekcijski nadzor. Važno je i da mMinistarsvo finansija ovaj proces izrade propisa učini što je moguće otvorenijim za sugestije potencijalnih poreskih obveznika.
Vidljivo je da je Ministarstvo finansija kao osnovu za izradu propisa uzelo hrvatsko rješenje iz 2013. godine. Fiskalizacija je u Hrvatskoj dala dobre rezultate pa je potrebno da ministarstvo dobro izuči prednosti i probleme sa kojima su se poreski organi u Hrvatskoj suočavali tokom pripreme propisa i njihove primjene. Rezultati u Hrvatskoj su se osjetili odmah nakon primjene propisa tokom 2013. godine u povećanoj evidenciji i naplati prihoda”, kazao je Konjević.
On dodaje da je Hrvatska je tokom cijele 2012. vodila javnu kampanju i diskusiju o potrebi uvođenja fiskalizacije i edukovala i poreske obveznike i građane, a razvila i niz servisa za nadzor primjene zakona.
“Zato mi se čini da je namjera da zakon počne da se primjenjuje od 1. januara naredne godine dosta ambiciozan, odnosno više nerealan. Taj zakon bi trebalo da smanji sivu ekonomiju i utaju poreza ako se pripremi dobar propis i primjeni se na kvalitetan način. Zato nekoliko mjeseci u početku primjene ne znači puno koliko dobra rješenja i upoznavanje i spremnost nadležnih organa da prate primjenu zakona”, kazao je Konjević.
Fiskalizacija kasni 15 godina
Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović ocjenjuje za “Vijesti” da je najava novog zakona korak u dobrom smjeru Ministarstva finansija, iako se kasni barem 15 godina jer je taj propis trebalo donijeti sa uvođenjem registar kasa.
“Dobro je da je predlagač uvidio da se problem narastuće sive ekonomije, nepotpunog poreskog obuhvata, neadekvatnog poreskog obračuna i nedovoljne naplate ne mogu rješavati ad hok mjerama, poput poreskih reprograma i otpisa. Mora se konačno uspostaviti sistem u kome se poreska evazija ili poreski dug neće posmatrati kao prednost u tržišnom poslovanju već ozbiljan zakonski prestup za koji slijede sankcije”, rekao je Damjanović.
On je rekao da će o pojedinim zakonskim rješenjima, poput zakonskih izuzeća rokova, nadzora biti prilike da se raspravlja kada predlog uđe u skupštinsku proceduru.
“Paralelno sa tim ministarstvo i Vlada treba da razmotre mogućnost uspostavljanja poreske policije, davanja veće autonomije Poreskoj i Upravi carina, kao i detaljnoj analizi poreskih stopa i proporcionalnog modela koji je u funkciji. Sa nizom mjera bi se potpuno preokrenula sve lošija slika poreske politike koja onemogućava dobro upravljanje javnim finansijama, odnosno fer konkurenciju na, inače, monopolisanom crnogorskom ekonomskom prostoru”, rekao je Damjanović.
Bonus video:
