Angažovanje radnika tokom ljetnje turističke sezone više godina zaredom odličan je model za očuvanje radne kondicije, posebno za one u zrelijim godinama, jer im omogućava da budu fleksibilni i ne izgube samopouzdanje, motivaciju, radne navike i kontakte.
Predstavnici Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) smatraju da rad na sezonskim poslovima može biti interesantan i nešto starijoj populaciji, jer se nerijetko dešava da pojedini radnici iz godine u godinu tokom sezone rade kod istog poslodavca i na taj način steknu osnov za penzionisanje.
„Za neke su sezonski poslovi možda stvar nužde, poslovi drugog ili trećeg reda, krajnje rješenje, dok ne iskrsne nešto konkretnije. Neki, pogotovo mladi, koriste priliku da spoje ugodno i korisno, rade dva do tri mjeseca, budu na moru, steknu prva radna iskustva i nešto zarade“, kazali su agenciji Mina-business predstavnici ZZZ.
Oni su saopštili da sezonski poslovi, pogotovo kada su u pitanju mladi, pružaju mogućnost za sticanje radne prakse, prvih iskustava i primjenu naučenog. Veliki potencijal i benefite od angažovanja na sezonskim poslovima mogu, kako su dodali, imati i korisnici socijalnih davanja, ukoliko su radno sposobni.
"Oni bi trebalo da imaju prioritet prilikom zapošljavanja, ukoliko se uzme u obzir koliki su izdaci u budžetu namijenjeni za naknade tih korisnika, njihova pasivnost prilikom traženja posla i evidentan gubitak radnih sposobnosti. Aktivacijom te populacije ostvarile bi se višestruke koristi i uštede državnog novca", poručili su iz ZZZ.
Predstavnici ZZZ su naveli da se većim angažovanjem domaće radne snage na sezonskim poslovima značajno doprinosi prilivu budžetskih sredstava, kroz uplatu doprinosa i poreza na zarade, koje se troše u Crnoj Gori i na taj način povećavaju potrošnju.
Oni su podsjetili da se privredna aktivnost tokom ljetnje turističke sezone nekoliko puta poveća u odnosu na ostatak godine, što pozitivno utiče ne samo na turizam i ugostiteljstvo, već i na trgovinu, saobraćaj i druge uslužne djelatnosti. Veća privredna aktivnost direktno uslovljava rast tražnje za radnom snagom, koja tokom sezone, prema nekim procjenama, iznosi 15 do 18 hiljada radnika.
"Stvarne potrebe su značajno veće, s obzirom na veliki broj privremenih ugostiteljskih objekata koji se otvaraju samo tokom sezone. Prostora za zapošljavanje ima i u privatnom smještaju, trgovini i drugim uslugama", kazali su predstavnici ZZZ.
Oni su dodali da zainteresovani za sezonske poslove koji su ranije radili tokom sezone mogu računati da će svake naredne godine naći siguran angažman. Sezonski poslovi, pogotovo u vremenu opterećenom negativnim efektima svjetske ekonomske krize, mogu kvalitetno amortizovati prilike na tržištu rada i u periodu sezone do nekoliko puta povećati nova zapošljavanja.
"Brojke demantuju tvrdnju da su Crnogorci nezainteresovani i lijeni za sezonske poslove, jer svake godine bilježimo rast domaćih radnika zaposlenih tokom sezone. Na sezonskim poslovima je prošle godine bilo angažovano više od deset hiljada domaćih radnika, a posebno je značajno to što sve više raste interesovanje mladih za te angažmane", naveli su predstavnici ZZZ.
Oni su saopštili da je moguće da ekonomska kriza utiče na mijenjanje navika, ali i da je na skoro svim biroima rada uočeno veće interesovanje za sezonske poslove nego što je to bilo prethodnih godina.
ZZZ i ove godine planira realizaciju projekta pod nazivom Zaposlimo naše mlade na sezonskim poslovima, u okviru kojeg je u prethodne dvije godine angažovano više od tri hiljade mladih. Cilj projekta je podrška poslodavcima pri zapošljavanju mlađih od 25 godina na sezonskim poslovima, pri čemu se oni subvencioniraju sa 100 EUR mjesečno ukoliko zaposle mlade bez radnog iskustva, odnosno sa 80 EUR za angažovanje onih sa iskustvom.
„Dodatno se stimuliše zapošljavanje mladih bez radnog iskustva, jer na taj način želimo da im pružimo mogućnost da steknu prvo radno iskustvo, ali i da se uključe na tržište rada i postanu njegovi kvalitetni i konkurentni akteri", poručili su predstavnici ZZZ.
ZZZ je prethodnih godina veliku pažnju posvetio aktivnostima na stvaranju potrebnog kadra u oblasti turističko-ugostiteljskih zanimanja, jer je kroz programe obuke i obrazovanja osposobljeno preko tri hiljade nezaposlenih za zanimanja kuvar, konobar, pizza majstor, pekar, šanker i slastičar.
Iz ZZZ su podsjetili da se programi obrazovanja odraslih realizuju u saradnji sa privredom i Centrom za stručno obrazovanje.
"U posljednje vrijeme je kadar koji izlazi iz srednjih stručnih škola iz oblasti ugostiteljstva sve osposobljeniji i prilagođeniji potrebama tržišta, jer ima dosta praktične nastave, dobrih programa i predavača, tako da se brzo i zapošljavaju", saopštili su predstavnici ZZZ.
Aktivne mjere stimulisanja većeg zapošljavanja domaće radne snage treblo bi, kako su naveli, da povećaju konkurentnost domaćih radnika, ali i stimulišu poslodavce, pogotovo u vrijeme, kada je zbog krize, smanjen prostor za nova zapošljavanja.
Iz ZZZ su podsjetili i da zemlje regiona u ljetnjoj turističkoj sezoni u Crnoj Gori vide odličnu priliku za zapošljavanje svojih građana.
"Poznato je da je veliki broj turističkih škola i fakulteta iz zemalja regiona, posebno Srbije, decenijama sklapao ugovore o obaveznoj praksi sa hotelima na crnogorskom primorju”, kazali su iz ZZZ.
Oni su podsjetili i na činjenicu da veliki broj građana zemalja regiona posjeduje nekretnine na crnogorskom primorju, tako da mnogi dođu kao turisti, ali se u međuvremenu zaposle kako bi produžili ljetovanje i dodatno zaradili.
“To su navike iz prethodnih vremena, ali prioritet bi trebalo da bude zapošljavanje domaće radne snage, koju treba kvalitetno pripremiti i učiniti je konkurentnom na duži rok, što je vrlo važno za ulazak na veliko evropsko tržište”, smatraju u ZZZ.
Oni su saopštili da je prošle godine izdato je 22,5 hiljada radnih dozvola za zapošljavanje stranaca, najviše u Budvi, Podgorici, Herceg Novom i Tivtu. Najveći broj radno angažovanih stranaca je iz Srbije 43,93 odsto, Bosne i Hercegovine 21,08 odsto, Rusije 13,71 odsto i Makedonije 6,66 odsto.
Najviše dozvola izdato je u oblasti turizma i ugostiteljstva, građevinarstva i trgovine, a stranci se najčešće angažuju kao konobari, šankeri, sobarice, kuvari, pomoćni radnici u građevinarstvu, armirači, tesari, zidari, moleri, farbari, fasaderi, instalateri, monteri, zavarivači, keramičari, tehničari i bravari. U sektoru trgovine najčešće se angažuju prodavci, a u poljoprivredi pomoćni radnici.
Bonus video:
