Ministarstvo poljoprivrede odlučno je u namjeri da uvede dodatni porez koji će plaćati vlasnici poljoprivrednog zemljište koje ne obrađuju ili ne daju u zakup, ali koliko će to koštati i na koji način će se sprovoditi još se ne zna. Plan je da se ta odredba uvrsti u Zakon o poljoprivredi čiji predlog treba da bude usvojen na Vladi tokom četvrtog kvartala. Iz Ministarstva finansija, kao nadležnog za poresku politiku, “Vijestima” su kazali da još nijesu dobili zvaničnu inicijativu kojom se predlaže definisanje modela za dodatno oporezivanje poljoprivrednog zemljišta koje se ne koristi.
„Prije definisanja konačnog rješenja, bilo bi neophodno sprovesti detaljnu analizu, kojom bi se utvrdila njegova opravdanost i održivost, sa aspekta fiskalnih efekata i uticaja na standard građana“, rečeno je iz Ministarstva finansija.
Ministar poljoprivrede Petar Ivanović je nedavno objasnio da ne žele da oporezuju dodatno ljude koji imaju jednu, nego nekoliko ili čak nekoliko desetina parcela obradivog zemljišta. “Luksuz je ako želite da imate zemljiše u ovako maloj zemlji koja ima malu poljoprivrednu proizvodnju, a da ga ne obrađujete. Ono je luksuz i tako treba da bude oporezovano”, smatra Ivanović, dodajući da bi se sa obradom većih površina nadomjestio uvoz sa domaćom proizvodnjom i otvorila nova radna mjesta.
Poljoprivrednici pozdravljaju najavu uvođenja dodatnog poreza jer bi im se olakšao zakup privatne, ali i državne zemlje koju bi rado obrađivali, a do koje, tvrde, sada ne mogu da dođu. Jedan od poljoprivrednika koji i sada iznajmljuje zemlju od privatnih vlasnika je Željko Vidaković koji u Tološima uzgaja sadnice voća, cvijeća i ukrasnog bilja. On je prije nekoliko godina pokušao da zakupi i opštinsku zemlju na Marezi ali nije uspio da dođe do nje.
“Koliko ja znam, sada jedino Plantaže zakupljuju i obrađuju državno zemljište, a to je nešto što bi i ostalima trebalo omogućiti”, kazao je Vidaković. Ivanovića su nedavno iz Zajednice opština podsjetili da već postoji odredba u Zakonu o porezu na nepokretnosti po kojoj bi lokalne zajednice mogle progresivno da oporezuju neobređeno zemljište ali da im nedostaje podzakonski akt kojim se uređuje šta je obradivo, a šta neobradivo zemljište. Za donošenje tog propisa nadležno je Ivanovićevo Ministarstvo.
Prema tom Zakonu opštine mogu da naplaćuju porez i do 50 odsto veći u odnosu na utvrđenu poresku stopu za poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje. Porez na nepokretnosti sada iznosi 0,10 do jedan odsto tržišne vrijednosti zemljišta. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u 2012. godini, prema podacima Monstata, iznosila je 515,7 hiljada hektara, što je 37,34 odsto ukupne teritorije Crne Gore, od čega se obrađuje 190 hiljada hektara. Prema rezultatima Popisa poljoprivrede iz 2010. godine, 73 odsto poljoprivrednih gazdinstava ima posjed manji od dva hektara.
Dobra ideja koju bi trebalo razraditi
Ivanovićeva ideja je, smatra Vidaković, dobra ali je treba dodatno razraditi i utvrditi, na primjer, ko će da posreduje između države kao vlasnika zemlje i privatnih vlasnika te poljoprivrednika koji hoće da zakupljuju zemljište.
Ivanovićeva ideja je, smatra Vidaković, dobra ali je treba dodatno razraditi i utvrditi, na primjer, ko će da posreduje između države kao vlasnika zemlje i privatnih vlasnika te poljoprivrednika koji hoće da zakupljuju zemljište
Pitanje je i kako dodatno oporezovati imanje čiji su vlasnici stare osobe koje nisu u mogućnosti da ga obrađuju, a na takvoj je lokaciji da ga niko neće da uzme u zakup. Naveo je i primjer Italije, gdje se u višedecenijski zakup daju i kamena brda čiji se kamen usitni i sade se masline i loze. Objašnjava da je i to resurs koji se može iskoristiti, a ne samo plodna zemlja. Slično je, tvrdi u Dalmaciji gdje se na nepristupačnom brdovitom terenu sade masline, loze i ljekovito bilje. U Srbiji opštine utvrđuju iznos poreza na zemljište i on se znatno razlikuje.
Katastar otežava put do državnog
Zasad jedini Ivanovićev pokušaj da iznajmi državnu zemlju koja bi mogla da se obrađuje završio se neslavno jer je nakon tendera i izbora najboljih ponuda ustanovljeno da su katastarski podaci netačni i posao nije privreden kraju. Riječ je o lokacijama na Kapinom i Grahovom polju u nikšićkoj opštini i Šaskom polju u Ulcinju.
“Dobili smo zbir netačnih podataka kada smo krenuli sa oglasom za tri lokacije tokom prošle godine. Jednostavnim uvidom u podatke, a kada smo zakupce pokušali da uvedemo u posjed, vidjeli smo šta se dešava na terenu. Tada smo morali da odradimo posao koji nije posao Ministarstva poljoprivrede ali nismo imali izbora” , objasnio je Ivanović. Kazao je i da su “dvije loakcije doveli u stanje kako treba da bude, da se tačno zna koje je poljoprivredno zemljište, a koje nije”.
Galerija
Bonus video:
