Otkup sirovog mlijeka u prva dva mjeseca ove godine porastao je pet odsto u odnosu na isti period prošle, usljed rasta proizvodnje i većeg broja prerađivačkih objekata, saopštio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petar Ivanović.
"Trend rasta otkupa nastavljen je u januaru i februaru. U januaru je otkupljeno 1,93 miliona litara sirovog mlijeka 4,2 odsto više nego u uporednom periodu prošle godine, a u februaru 1,79 miliona litara ili 5,8 odsto više", kazao je Ivanović na konferenciji za novinare.
Prema analizama Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, trenutni otkup čini 13 odsto ukupne proizvodnje, dok se trenutno koristi 50 odsto raspoloživih prerađivačkih kapaciteta.
Ivanović je saopštio da u strukturi proizvoda koji se pretežno izvoze posljednjih godina dominiraju vina i prerađevine od mesa
On je dodao da je posmatranjem strukture proizvoda uočljivo smanjenje uvoza mlijeka, svježeg mesa, ribe, voća i živih životinja u poređenju sa prethodnim godinama, dok se istovremeno bilježi rast vrijednosti uvoza prerađevina od mesa i ribe, gaziranih bezalkoholnih pića i povrća.
Struktura proizvoda koji se pretežno uvoze godinama je, kako tvrdi Ivanović, ista i odnosi se na svježe svinjsko meso, gazirana pića, proizvode na bazi žitarica i one namijenjene ishrani, u koje spadaju sosovi, sladoledi i koncentrati za upotrebu u domaćinstvima.
Ivanović je saopštio da u strukturi proizvoda koji se pretežno izvoze posljednjih godina dominiraju vina i prerađevine od mesa. U posljednje dvije godine došlo je, prema njegovim riječima, do značajnog izvoza duvanskih proizvoda, a u prva dva mjeseca ove godine bilježi se i rast izvoza povrća.
On je najavio da će Ministarstvo i ove godine finansirati projekte za izgradnju infrastrukture u ruralnim područjima, za šta je Agrobudžetom opredijeljeno 414,5 hiljada eura.
On je dodao da će prioriteti biti određivani u zavisnosti od broja domaćinstava, veličine stočnog fonda ili površina pod zasadima. Novina je, kako tvrdi, što će se od lokalnih samouprava tražiti da već sada dostave projekte za narednu godinu, kako bi Ministarstvo moglo na vrijeme da planira dalje aktivnosti.
Ivanović je naveo i da finansiranje poljoprivrede podrazumijeva tri zasebna projekta, od kojih je prvi IPARD Like za ovu godinu, u okviru kojeg namijenjena sredstva iznose četiri miliona eura, dok se očekuje osam miliona investicija u mala i srednja poljoprivredna gazdinstva.
Ivanović je naveo i da će na godišnjem nivou prosječna izdvajanja za poljoprivredu iznositi oko 6,5 miliona eura bespovratnih sredstava ili oko 13 miliona eura ukupnih investicija
"Sredstva će biti distribuirana poljoprivrednim proizvođačima posredstvom Svjetske banke (SB), koja ima ulogu nadzornog organa. Pregovori za upotrebu sredstava, između predstavnika SB i Delegacije Evropske komisije u Podgorici završeni su prošle sedmice, a sljedeći koraci su završetak administrativne procedure i objavljivanje poziva", rekao je Ivanović.
On je dodao da predstavnici Ministarstva već pregovaraju o uslovima korišćenja sredstava iz prošlogodišnjeg projekta IPARD, koji će se primjenjivati naredne godine.
"Za programski period do 2020. godine crnogorska poljoprivreda ima na raspolaganju 43,5 miliona eura. Od početnih 12 odsto ukupnih sredstava, tokom pregovora uspjeli smo da dođemo do 16 odsto, što znači da ćemo biti u mogućnosti da nastavimo dalje jačanje institucija u poljoprivredi i poljoprivrednih proizvođača kroz IPARD program", saopštio je Ivanović.
On je naveo i da će na godišnjem nivou prosječna izdvajanja za poljoprivredu iznositi oko 6,5 miliona eura bespovratnih sredstava ili oko 13 miliona eura ukupnih investicija.
Ivanović je kazao i da je Ministarstvo poljoprivrede usvojilo Pravilnik o Registru poljoprivrednih gazdinstava, čime je napravljen značajan korak u cilju uspostavljanja pravne osnove za uvođenje neophodnih registara, odnosno baze podataka u poljoprivredi.
Registar, kako je objasnio, predstavlja bazu koja sadrži podatke o poljoprivrednim gazdinstvima i njihovim resursima. Upisom u registar, koji je sastavni dio IACS-a, poljoprivrednom gazdinstvu se dodjeljuje jedinstveni identifikacioni broj, a na taj način se obezbjeđuje i identifikacija korisnika koji se prijavljuju za podršku.
Ministarstvo poljoprivrede je, prema riječima Ivanovića, pripremilo i Strategiju razvoja šuma i šumarstva do 2023. godine, koja bi trebalo da doprinese unaprijeđenju šuma, njihovih funkcija i održivost gazdovanja povećanjem drvne mase
On je podsjetio i da je Ministrastvo u prethodnom periodu objavilo tri i pripremilo dva javna poziva. Objavljeni su pozivi za maslinarsvo, vinogradarstvo i voćarstvo, dok su pripremljeni oni za podršku investicijama u preradu na porodičnim gazdinstvima i solarne katune.
U okviru poziva za podršku primarnoj proizvodnji u maslinarstvu, namijenjenu podizanju novih i revitalizaciji postojećih maslinjaka i nabavci opreme za savremenu berbu, predviđeno je ukupno 100.000 eura.
Podrška u okviru poziva koji se odnosi na razvoj vinogradarstva i vinarstva, kroz podizanje proizvodnih zasada vinove loze, iznosi 200.000 eura.
Ivanović je saopštio i da je javnim pozivom za podršku podizanju i modernizaciji proizvodnih voćnih zasada, planiran ukupan iznos od 300.000 eura.
Maksimalna vrijednost investicije u okviru poziva za podršku investicijama u preradu na porodičnim gazdinstvim iznosi 10.000 eura, od čega će Ministarstvo obezbijediti najviše polovinu.
Podrška investicijama u preradu na porodičnim gazdinstvima trebalo bi da obezbijedi dodatno zapošljavanje, veći stepen finalizacije proizvoda, bolju zaradu poljoprivrednih prozivođača, lakšu prodaju i poštovanje standarda bezbjednosti hrane.
"Kroz poziv podržavamo adaptaciju objekata za preradu proizvoda i nabavku i ugradnju nove opreme za čuvanje, preradu, pakovanje i marketing proizvoda. Za tu mjeru predviđeno je 400.000 eura, kazao je Ivanović.
Ministrastvo poljoprivrede je, prema njegovim riječima, pripremilo i Strategiju razvoja šuma i šumarstva do 2023. godine, koja bi trebalo da doprinese unaprijeđenju šuma, njihovih funkcija i održivost gazdovanja povećanjem drvne mase, ali i povećanju bruto domećeg proizvoda (BDP) šumarskog sektora, drvne industrije i djelatnosti koje zavise od šuma, sa dva odsto na četiri odsto.
Ivanović je dodao da su definisana i dva predloga za prodaju drveta putem jednogodišnjih ugovora o korišćenju šuma, od kojih se prvi odnosi na realizaciju plana sanacije šuma degradiranih šumskim požarima 2012. godine.
Prema njegovim riječima, drugi predlog se odnosi se na davanje šuma u državnoj svojini koje nijesu predmet dugoročnih koncesija, na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju, posredstvom jednogodišnjih ugovora.
Galerija
Bonus video:
