Iako Centralna banka (CBCG) već drugu godinu preporučuje Vladi da izmijeni zakonsku proceduru kako bi utvrdila gornji nivo kamatnih stopa na kredite, izvjesno je da izvršna vlast ni ove godine neće poštovati preporuku vrhovne monetarne institucije.
Da bi se ta preporuka sprovela u djelo potrebno je da se predloži izmjena Zakona o obligacionim odnosima, koja je u nadležnosti Ministarstva pravde iz kojeg je „Vijestima “ rečeno da je to pitanje koje bi trebalo da pokrene Ministarstvo finansija.
„Vijesti“ su i Ministarstvo finansija pitale hoće li se inicirati promjena zakonodavne procedure kako bi se kamate ograničile, ali je saopšteno nezvanično da na to pitanje treba da odgovori Ministarstvo pravde.
“Značaj te preporuke je veliki i CBCG je istu uključila u listu ključnih mjera ekonomske politike koju treba sprovesti u ovoj godini”, istakli su u CBCG
„Programom rada Vlade, kao ni programom rada Ministarstva pravde za ovu godinu nisu predviđene izmjene i dopune zakona o obligacionim odnosima. Kad je riječ o zakonima prioriteti Ministarstva pravde u 2014. su izrada i izmjene i dopune onih zakona koji su predviđeni mjerama iz akcionih planova za 23 i 24 poglavlje“, odgovorili su iz Vladinog resora na čijem čelu je Duško Marković. Dodali su da će sa pažnjom razmotriti svaku incijativu za izmjenu onih zakona za koje su nadležni.
Iz tog resora su kazali da im nije stigla inicijativa za izmjene Zakona o obligacionim odnosima, te da je to pitanje koje treba da pokrenu resori iz sektora finansija. Iz CBCG su „Vijestima“ kazali da su više puta sugerisali Vladi da razmotri mogućnost propisivanja najviše dozvoljene ugovorne kamatne stope kroz izmjene Zakona o obligacionim odnosima, što bi moglo doprinijeti njihovom snižavanju.
“Značaj te preporuke je veliki i CBCG je istu uključila u listu ključnih mjera ekonomske politike koju treba sprovesti u ovoj godini”, istakli su u CBCG.
Ne bi bili jedina država koja ograničava kamate
Oni su podsjetili da je ograničavanje kamatnih stopa poznata praksa u brojnim zemljama EU, SAD-a i u pojedinim zemljama regiona (Hrvatska i Makedonija). “U 14 zemalja EU postoji gornja granica za ugovorene kamatne stope na kredite. U vezi s njihovim određivanjem uključene su različite institucije bilo pojedinačno ili u kombinaciji sa drugima, Centralna banka, Vlada, zakonodavna tijela ili sudovi", istakli su u vrhovnoj monetarnoj instituciji.
U preporukama Vladi za ovu godinu CBCG je podsjetila da su u novembru 2012. godine na period od pola godine ograničili kamatne stope, čime je spriječen njihov rast, te da imajući u vidu činjenicu da one preko rasta nekvalitetnih kredita utiču na finansijsku stabilnost treba razmotriti mogućnost da se zakonski definiše maksimalno dozvoljena ugovorna kamatna stopa.
Prema posljednjim podacima CBCG, na kraju februara ove godine prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na godišnjem nivou na ukupno odobrene kredite iznosila je 9,4 odsto i nešto je niža u odnosu na isti mjesec prethodne godine kada je iznosila 9,45 odsto. Posljednji podatak je da je efektivna kamata mikrokreditnih finansijskih institucija u decembru 2013. iznosila 26,38 odsto.
Bonus video:
