Liberana partija (LO) svojim idejama na muke je stavila sve crnogorske trgovce koji pojma nemaju kako da prilagode prodaju novom Zakonu o zaštiti potrošača koji od njih traži da svaki proizvod deklarišu, osim na crnogorskom, i na jeziku koji koriste slabovide osobe.
Amandman poslanika Andrije Popovića postao je sastavni dio zakona koji će početi da se primjenjuje krajem jula, jer je ideja nastala u razgovoru sa slabovidim osobama, koja, kako sada i sam uviđa, nije najbolje razrađena.
Ideja je, tvrde zaštitnici prava potrošača, bila humana i pokušaj da se smanji diskriminacija osoba sa oštećenim vidom, ali je u praksi neprimjenjiva, o čemu je poslanici trebalo da vode računa.
Iz Privredne komore (PKCG) je već najavljeno da će tražiti brisanje te odredbe. Zakon je usvojen krajem godine, obiman je i veliki broj amandmana je brzo usvojen tako da, vjerovatno, ni sami poslanici nijesu uspjeli da isprate izmjene. Trgovci i zaštitnici prava potrošača su to uočili tek nakon detaljnijeg čitanja, pošto je polovinom februara objavljen u Službenom listu.
“Imali smo dosta amandmana, ali eto ovaj je prošao iako se nismo nadali. Slabovidim osobama sada nije moguće da ustanove šta kupuju pa je namjera bila da im se olakša”, kazao je Popović “Vijestima”. Rekao je da slična odredba postoji u zemljama Beneluksa, ali samo za osnovne životne namirnice.
“I mi smo to bili zamislili tako nekako ali vidite kako je ispalo”, kazao je on. A ispalo je tako da ko prekrši tu odredbu moraće da plati od tri do čak 40.000 eura. Obaveza isticanja naziva proizvoda, ne i detaljnije podatke, na Brajevom pismu predviđa se Zakonom o ljekovima, a ako ta odreba nije ispoštovana kazna je 500 do 15.000 eura.
Sekretarka Odbora udruženja trgovine PKCG Nina Drakić kazala je da sporne odredbe nije bilo u tekstu koji je usaglašen prije nego je stigao do Skupštine.
„Privrednici su mišljenja da je deklarisanje robe na znakovnom jeziku za određene proizvode tehnički neizvodljivo, a upitno je postojanje te potrebe za, na primjer, aparate i mašine. Ovakav način deklarisanja bi izazvao dodatne troškove i opterećenje za privrednike“, kazala je Drakić.
Ona tvrdi da u Evropskoj uniji ne postoje propisi ni praksa koji predviđaju tu obavezu trgovaca, osim za ljekove i to isključivo za naziv lijeka Brajevim pismom. Ukoliko odredba ne bude mijenjana pitanje je kako će ti podaci biti istaknuti, kako će to izgledati u trgovinama.
Drakić je rekla da će, u tom slučaju, privrednici biti prinuđeni da ispune zakonsku obavezu u mjeri mogućeg. Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača Jovo Rabrenović kazao je da će Ministarstvo ekonomije, u okviru kojeg djeluje nedavno osnovani direktorat, u skladu sa svojim nadležnostima razmotriti sve predloge o izmjeni zakona.
Primjena zakona je, kako je kazao, odložena, zbog pripreme podzakonskih akata bez kojih se on ne može u potpunosti sprovesti, ali i da bi se nevladine organizacije koje preuzimaju dio nadležnosti i same inspekcije pripremile.
Nikčević: Ideja dobra, ali neprimjenjiva
Direktorka Centra za zaštitu potrošača Olga Nikčević kazala je da ideja jeste dobra, ali da su je poslanici olako prihvatili. Podsjetila je da su i sada police u prodavniciama, naročito prehrambenim, pretrpane cijenama te da će dodatno opisivanje proizvoda na Brajevom pismu otežati situaciju.
„Važno je donijeti zakon koji je primjenjiv, ja u ovom slučaju jednostavno ne znam kako se hiljade i hiljade artikala može označiti na znakovnom jeziku. Ja za to nikad nisam čula“, rekla je Nikčević.
Bonus video:
