Prema zimskim prognozama Evropske komisije (Winter Forecast 2014) za članice i zemlje kandidatkinje objavljenima danas, BDP Crne Gore u ovoj godini trebao bi rasti 2,7 posto, a sljedeće godine dodatno ubrzati na 3 posto.
Stopa nezaposlenosti na kraju 2014. neznatno će pasti u odnosu na prošlu, sa 19,6 na 19,2 posto, ali u 2015. bi postotak nezaposlenih prema procjeni Komisije trebao iznositi 18,5 posto.
Istovremeno, rast izvoza znatno će usporiti u odnosu na 2013., kada je skočio za 5,1 posto, na 2,2 posto u ovoj i 2 posto u sljedećoj godini. Negativni trend predviđa se i u pogledu javnog duga koji će 2014. porasti na 57,9 posto, a sljedeće na 59, čime će se opasno približiti plafonu koji vaći za države članice EU od 60 posto BDP-a.
S druge strane, Crna Gora će po drugom kriterijumu koji članice moraju koordinirati, proračunskom deficitu, već ove godine pasti ispod maksimalno dopuštenih tri posto, na 2,5 posto. U 2015., pak, proračunski deficit iznositi će tek 1,1 posto. Iako Crna Gora nije članica i nije dužna trenutno voditi javne finansije u skladu s kriterijima iz Maastrichta (proračunski deficit od najviše tri posto i 60 posto javnog duga), svakako je bolje prilagođavanje obaviti prije stupanja u članstvo, nego nakon.
Snažan rast u prošloj godini Crna Gora duguje ponajprije izvozu električne energije i turizmu, no analiza posljednjeg kvartala prošle godine sugeriše dobru postsezonu i povoljne pokazatelje u građevinarstvu, poljoprivredi i sektoru komunalnih usluga.
Izvještaj ističe dvije nepoznanice zbog kojih su vjerovatne revizije brojki u sljedećim izvještajima. Komisiju brine stopa rasta kredita koja bi mogla usporiti imajući u vidu visok stupanj nenaplativih kredita (oko 18 posto u 2013.) zbog čega bi i potrošnja kućanstava mogla ostati slabašna.
Drugi izvor neizvjesnosti je stopa investicija kojih ne nedostaje, ali je teško procijeniti njihov kratkoročni učinak (turistički objekti u Luštici, Tivtu i Kumboru, kabal za električnu energiju prema Italiji, izgradnja autoputa, drugi blok termoelektrane i dvije vjetroelektrane). Ton izvještaja posebno je pozitivan u pogledu javnih financija koje su se usprkos jesenjim prognozama značajno poboljšale tijekom prošle godine, najviše kao posljedica dizanja poreza na dohodak i stope PDV-a što je u konačnom rezultiralo deset posto višim prihodima u poređenju s godinom prije.
Vlada je tim potezom, primjećuje se u izvještaju, izbjegla rebalans proračuna, a Komisija procjenjuje kako će se efekti širenja porezne baze osjetiti kroz narednih dvije godine zbog čega će deficit biti sveden na iznimno nisku razinu.
'No, ovaj scenarij zavisiće o opsegu u kojem će rast BDP-a možda nadjačati ekspanziju javne potrošnje i duga nakon što vlada počne posuđivati novac za finansiranje projekta autoceste', stoji u izvještaju. U zaključku, Komisija izražava uvjerenje kako rast javnog duga ostaje izvor ozbiljnog rizika, ali ističe namjeru vlade da tokekom ove godine restrukturira dug u svrhu održivijeg zaduživanja kroz povoljnije uslove.
Bonus video:
