Državna preduzeća i javne ustanove uplatili su u državni budžet 2,44 miliona eura koji im je bio višak prihoda, a što je od njih tražila Vlada.
„Vijestima“ je u Ministarstvu finansija zvanično rečeno da je višak dobiti prebacilo ukupno deset firmi. Od toga su najviše izdvojili Aerodromi Crne Gore - oko milion eura, dok je najmanja uplata bila od Nacionalnih parkova od 727 eura. Toliko je uplaćeno po osnovu dijela dobiti za 2012. godinu.
Procjena je bila da će se po tom osnovu u državnu kasu sliti 3,5 miliona eura.
Posebnim zaključcima, koje je Vlada krajem maja prošle godine usvojila na predlog resornog ministarstva, definisano je da ona preduzeća i javne ustanove gdje je država većinski vlasnik višak prihoda nad rashodima u iznosu do 70 odsto prebace u državni budžet. Obaveza je bila i da preduzeća u kojima država ima manji udio u vlasništvu moraju uplatiti iznos dobiti u državnu kasu proporcionalno udjelu vlasništva.
Da je uplate trebalo da budu veće pokazuju podaci sa sajta Komisije za hartije od vrijednosti. Prema zvaničnim izvještajima kompanija, Pošta Crne Gore, na primjer, na kraju juna prošle godine imala je neraspoređenu dobit od 2,6 miliona eura, a nije dala cent državnom budžetu po preporuci Vlade. Budvanska rivijera je imala 2,5 miliona, Institut" Dr Simo Milošević" oko milion eura...
Na sajtu Aerodroma Crne Gore posljednji objavljeni finansijski izvještaj je za 2010. godine, prema kojem su imali neraspoređenu dobit od 3,5 miliona eura i depozite u bankama od 6,2 miliona.
Obaveza državnih preduzeća i javnih ustanova, prema zaključcima Vlade, bila je i da zarade izvršnih direktora ograniče na najviše 974 eura (dvije prosječne zarade u državi), kao i da se plate nižih rukovodilaca ograniče na 730,5 eura (jednu i po prosječnu platu). Preporuka je bila da se izvrši racionalizacija rashoda koji se odnose na službena putovanja, korišćenje službenih vozila, autorske honorare, konsultantske usluge... Preduzeća su morala i da usklade zarade zaposlenih koji ne pripadaju menadžmentu tako što će njihove koeficijente za plate uskladiti sa onima u državnoj upravi. Po osnovu smanjenja zarada rukovodećim licima procjena je bila da će se uštedjeti 1,2 miliona, po osnovu smanjenja zarada zaposlenih 2,4 miliona, a po osnovu diskrecionih rashoda tri miliona eura.
Od građana uzeli 30 puta više preko mjera za spas budžeta
Mjerama Vlade za spas državne kase, od građana je naplaćeno preko 75 miliona eura, odnosno 30 puta više nego od viška prihoda državnih preduzeća.
Iz džepa građana i privrede je tokom prošle godine uzeto je više novca preko povećanja poreza na dodatu vrijednost sa 17 na 19 odsto, preko taksi od po euro na telefonske kartice, kablovsku televiziju i brojila za struju, koje su ove godine ukinute.
Dio prihoda je ubran preko kriznog poreza na zarade i zamrznutih penzija.
Preko te mjere najstarija populacija ostavljena je bez povišice, jer njihova primanja nijesu usklađena sa rastom inflacije.
Bonus video:
