Multilateralni trgovinski sporazum pod nazivom Bali paket, koji predviđa smanjenje trgovinskih barijera i davanje brojnih olakšica, mogao bi doprinijeti ublažavanju svjetske ekonomske krize, ali i rastu tržišnih mogućnosti u Crnoj Gori, saopšteno je iz Privredne komore (PKCG).
Predstavnici PKCG kazali su agenciji Mina-business da je suština Bali paketa, usvojenog početkom decembra na ministarskoj konferenciji Svjetske trgovinske organizacije (STO) na Baliju, smanjenje trgovinskih barijera i uvođenje sveobuhvatnih trgovinskih i carinskih olakšica, čiji se uticaj na svjetsku trgovinu procjenjuje na oko 730 milijardi eura.
Oni su objasnili da usvojeni paket trgovinskih mjera predviđa ublažavanje carinskih barijera, ograničavanje nepravednih subvencija u poljoprivredi i pomoć najmanje razvijenim zemljama.
Sporazum uključuje i pojednostavljivanje procedura za obavljanje međugraničnih poslova.
"Sporazum će obezbijediti pomoć najsiromašnijim ljudima u najnerazvijenijim zemljama. Biće otvoren 21 milion radnih mjesta, od čega 18 miliona u zemljama u razvoju", kazali su iz PKCG.
Oni su dodali da će EU u narednih pet godina obezbijediti 400 miliona eura kako bi pomogla primjenu sporazuma u zemljama u razvoju.
Bali paket bi, kako tvrde analitičari, mogao imati ogroman značaj za ublažavanje svjetske ekonomske krize, s obzirom na to da će se njegovom realizacijom smanjiti trgovinske barijere i ubrzati protok robe.
"Sve to za Crnu Goru, kao jednu od 159 zemalja članica STO, znači rast tržišnih mogućnosti. Kakvi i koliki će biti pozitivni efekti, osim od konkurentske sposobnosti crnogorske privrede, zavisi i od tokova na globalnom tržištu koji opredjeljuju strane investitore za ulaganja i razvoj trgovinskih odnosa“, saopštili su predstavnici PKCG.
Oni su kazali i da će očekivani privredni rast u Crnoj Gori biti izvjesniji uz povoljniji uticaj međunarodnog okruženja.
Iz PKCG su podsjetili da je Opšti sporazum o carinama i trgovini (GATT), koji je potpisan 1947. godine, predstavljao prvi korak u liberalizaciji trgovine i oslobađanju od protekcionizma. Taj sporazum je usvojen u cilju sprječavanja ponavljanja trgovinskih ratova iz 30-tih godina 20. vijeka, a njegova članica je od 1966. do 1991. godine bila i SFRJ.
GATT je za 47 godina postojanja, do 1994. godine, mnogo doprinio liberalizaciji trgovine, posebno industrijskim proizvodima. U okviru GATT-a je održano osam višegodišnjih rundi pregovora, a tokom osme, takozvane urugvajske runde, koja je trajala od 1986. do 1994. godine, prvi put se razgovaralo o agrarnom protekcionizmu, trgovini tekstilnim proizvodima, uslugama i zaštiti prava intelektualne svojine.
"Sporazum će obezbijediti pomoć najsiromašnijim ljudima u najnerazvijenijim zemljama. Biće otvoren 21 milion radnih mjesta, od čega 18 miliona u zemljama u razvoju", kazali su iz PKCG.
Tada je, kako su naveli iz PKCG, konačno postignut i dogovor o osnivanju STO. Ta organizacija počiva na 60 opštih sporazuma i listama obaveza, koje preuzimaju zemlje članice pojedinačno u određenim oblastima, kao što su visina carinske stope i otvorenost tržišta za usluge.
"STO članice kroz te sporazume funkcionišu po principu nediskriminatornog trgovinskog sistema kojim su propisana njihova prava i obaveze. Svaka zemlja dobija garanciju da će njeni izvoznici biti tretirani po tačno utvrđenim pravilima na tržištima drugih država.
Takođe, zemlje se obavezuju da će omogućiti pristup i poslovanje po tačno određenim uslovima drugih članica na svom tržištu“, objasnili su predstavnici PKCG.
Oni su saopštili da su se nastavku liberalizacije protivili predstavnici grupa koje su kroz oslobođeni uvoz dobile konkurenciju, zbog čega su su jedino rješenje mogli ponuditi mulitilaterarni trgovinski pregovori. Tako je pod okriljem STO, 2001. godine u Dohi u Kataru počela nova runda trgovinskih pregovora, koja je do sada vođena bez značajnijeg napretka.
Usvajanjem seta multilateralnih trgovinskih sporazuma početkom decembra na Baliju, prekinut je dugi zastoj u pregovorima u okviru Razvojne agende iz Dohe.
Set sporazuma na Baliju su konsenzusom usvojili ministri i šefovi delegacija zemalja učesnica, među kojima je bila i Crna Gora.
Iz PKCG su podsjetili da je Crna Gora propustila rok za regulisanje statusa u GATT-u i mogućnost da kao članica Savezne Republike Jugoslavije, po skraćenom postupku, postane članica STO.
Crna Gora je pregovore za članstvo u STO počela u februaru 2005. godine. Ona je nakon zahtjevnih pregovora sa zainteresovanim zemljama, usaglašavanja regulative i dokazivanja da je zakonodavstvo usaglasila sa pravilima STO, u aprilu 2012. godine postala punopravni član te asocijacije.
Bonus video:
