Spisak preduzeća koja će država pokušati da privatizuje tokom ove godine djelimično će biti promijenjen i dopunjen novim firmama, ali se tenderi neće raspisivati prije nego se nađu zainteresovani investitori, izjavio je predsjednik Tenderske komisije za privatizaciju Branko Vujović.
On je "Vijestima" najavio da će, nakon raskida ugovora sa letonskim konzorcijumom oglasiti prodaju Marine Bar, a prvi put na listi preduzeća za privatizaciju mogao bi se naći MDI (Montenegro difens industri), nekadašnji Jugoimport mont.
To preduzeće se bavi prometom naoružanja i vojne opreme, a u stopostotnom je državnom vlasništvu.
Pokušaće se sa novom prodajom Novog duvanskog kombinata, a za državnu Pobjedu niko se ne interesuje pa, kako je rekao Vujović, ne bi bilo isplativo ulaziti sada u tendersku proceduru
Vlada tek treba da usvoji ovogodišnji privatizacioni plan. Vujović je istakao da će, pored Instituta “Dr Simo Milošević” u Igalu i Brodogradilišta za koje su tenderi spremni te MDI, predložiti da se, između ostalog, na spisku nađu Ulcinjska i Budvanska rivijera, Polieks Berane, Institut crne metalurgije u Nikšiću, Pošta po posebnom modelu...
Ako bude zainteresovanih dodaće novi pokušaj prodaje Novog duvanskog kombinata, a za državnu Pobjedu niko se ne interesuje pa, kako je rekao, ne bi bilo isplativo ulaziti sada u tendersku proceduru.
"Očekujem da će i Marina Bar biti spremna za ponovnu privatizaciju čim se i formalno raskine privatizacioni ugovor sa letonskim kozorcijumom. Postupak raskida još nije sproveden, ali čim se to uradi u najskorije vrijeme će se obnoviti tender", rekao je Vujović.
Vujović je kazao da je u planu prodaja Instituta crne metalurgije u Nikšiću, da za to nema smetnji i da će tender biti objavljen ako bude interesovanja
U međuvremenu je pokrenut i likvidacioni postupak AS Latvijas Krajbanke, zbog čega ona nije bila u mogućnosti da izvršava ugovorne obaveze.
"Imamo jake argumente zbog kojih ugovor raskidamo, imamo i poslovni potez koji je bio suprotan ugovoru, a to je da se akcije daju u zalog što nije smjelo da se desi", naglasio je Vujović dodajući da iako su letonski partneri pominjali arbitražu sada nema informaciju da planiraju nešta slično jer je jasno da su se stekli uslovi za raskid.
Planom privatizacije biće predviđena i promjena vlasništva Pošte, gdje se, kako je rekao, mora praviti strategija.
"Treba da procijenimo da li nam više odgovara javno - privatno partnerstvo, neki drugi model ili njihova kombinacija. U svakom slučaju ne može to biti klasična privatizacija", istakao je on.
Vujović je kazao da je u planu prodaja Instituta crne metalurgije u Nikšiću, da za to nema smetnji i da će tender biti objavljen ako bude interesovanja. Bez prepreka za prodaju, ali i bez interesovanja, je i Polieks Berane.
Vujović je napomenuo da za Budvansku rivijeru treba uraditi pažljivu strategiju privatizacije, u čemu će proći prva polovina godine.
Duplo više vremena će im, dodao je Vujović, trebati da bi se vidjelo na koji način se može privatizovati Ulcinjska rivijera za koju tek treba da se raščisti pitanje procjene vrijednosti kapitala i statusa imovine. Ponavljanje tog tendera se može očekivati najranije krajem godine.
"Mislim da je to državna imovina i da se treba sve riješiti i uknjižiti, odnosno stvoriti pretpostavke za prodaje", istakao je Vujović.
KAP-u treba gazda da nastavi proizvodnju
Govoreći o aktuelnoj situaciju u Kombinatu aluminijuma u stečaju i procijenjenoj vrijednosti imovine od 52,46 miliona eura, Vujović je ocijenio da je to cijena po kojoj se neće moći prodati.
“Ako je namjera, a mislim da jeste, da sačuvamo aluminijumsko proizvodnju onda tražimo partnere koji neće samo dati pare da kupi društvo koje je praktično likvidirano nego partnera koji kupovinom želi da nastavi proizvodnju u obimu koji može biti ekonomski opravdan. To je ono što treba priželjkivati”, naglasio je Vujović.
Stavljanje u funkciju nekog od pogona prerade, dodao je on, i za državu bi bila prava stvar. Vujović je istakao da bi KAP dao i za mnogo nižu cijenu ako bi neko bio spreman da investira i da održi jedan nivo proizvodnje koji ima stabilnu mogućnost poslovanja.
“Ali tu se naravno postavlja pitanje i cijene i nabavke struje pod nekim uslovima u kojima bi država, osim za period od možda nekoliko godina, najduže pet, dala neku pogodnost vezanu za cijenu struje”, naveo je Vujović dodajući da se dugoročno ne može graditi strategija na očekivanju da država stalno daje subvencije.
Poslije boja, svi su generali pametni
Nakon što je Vlada donijela odluku 2009. godine, Vujović je potpisao ugovor o poravnanju sa ruskim CEAC-om, partnerom koji je doprinio da KAP bude doveden do bankrota.
Nakon ugovora o poravnanju, Vlada je dobila dio akcija KAP-a i dijelila je većinsko vlasništvo sa CEAC-om. Stečaj je uveden 8. jula prošle godine, a dugovi KAP-a su oko 360 miliona eura
Vujović je rekao da se ne kaje zbog tog potpisa jer je "u tom momentu to bila prava opcija", a "poslije boja su svi generali pametni".
"Teško je vratiti se u neki period pa iz ove perspektive cijeniti valjanost odluke. Isto kao što je iz ove perspektive potpuno drugačije razmišljanje u vezi sa samim KAP-om. Neki su i prije pet ili šest godina razmišljali da i KAP i Željezaru treba ugasiti", istakao je Vujović.
On je kazao da su tada procjenjivali sa više aspekata, socijalnog, ekonomskog i političkog momenta u kojem se donosila odluka.
"Ugovor o poravnanju je uslijedio nakon memoranduma koji je prije toga potpisan i zaključka Vlade. Mislim da je tada bila stvorena pretpostavka da se kroz vlasničko učešće i kroz preuzimanje dijela obaveza, doduše i garancija koje je trebalo KAP da vrati, a ne država, očekujući da će investitor da preuzme na sebe dio dugova, očuva aluminijumska industrija", objasnio je Vujović.
Nakon ugovora o poravnanju, Vlada je dobila dio akcija KAP-a i dijelila je većinsko vlasništvo sa CEAC-om. Stečaj je uveden 8. jula prošle godine, a dugovi KAP-a su oko 360 miliona eura.
Građani otplaćuju oko 137 miliona kredita kompanije, čije vraćanje je Vlada garantovala.
Galerija
Bonus video:
