Bivši šef „Dakića” traži od firme još 30.000

Dosadašnji predsjednik uprave propalog giganta metaloprerade smatra da je trebalo da ima platu od četiri, a ne dvije i po prosječne zarade
0 komentar(a)
Ažurirano: 20.12.2013. 20:10h

Bivši predsjednik borda direktora “Radoja Dakića” Zoran Vujanović, tužio je tu kompaniju Osnovnom sudu u Podgorici i traži nadoknadu materijalne štete, na ime neisplaćenog dijela zarada u ukupnom iznosu koji je procijenjen na oko 30 hiljada eura.

Predsjednik Koordinacionog odbora povjerilaca i Udruženja manjinskih akcionara “Radoja Dakića” Milan Vukčević rekao je da su povjerioci i mali akcionari ogorčeni postupkom bivšeg predsjednika uprave jer je, kako tvrdi, Vujanoviću iz preduzeća po osnovu zarada, do sada, isplaćeno “više od 70 hiljada eura”.

Ovaj bivši gigant se više od 20 godina ne bavi svojom osnovnom djelatnošću, proizvodnjom građevinskih mašina. Prema podacima Centralne banke, njegov račun je u blokadi 4.708 dana ili 12 godina i 10 mjeseci sa iznosom blokade od šest i po miliona eura. Prema podacima Poreske uprave, ova kompanije duguje državi 9,4 miliona eura. “Dakić” svojim radnicima na ime davno neisplaćenih zarada sa kamatama duguje 47 miliona eura, zbog čega mu je izuzet dio zemljišta kojeg sud i povjerioci pokušavaju da prodaju već pet godina. Kompanija već godinama, sa svega nekoliko zaposlenih, životari izdajući prazne hale u zakup, iako joj je račun u blokadi.

U preduzeću se ne radi ništa, već samo otima i troši nezarađeno. Primaju platu od zakupa poslovnih prostora “Radoja Dakića”, rasprodaje i arčenja imovine, a na štetu akcijskog kapitala, naglasio je Vukčević

Vujanović je bio predsjednik uprave od 1. januara 2011. do 16. septembra 2013. godine.

On je mjesečno primao oko 1.520 eura ili dvije i po prosječne zarade zaposlenih u “Dakiću”. Tužbom tvrdi da ga je shodno odluci Skupštine akcionara od 20. maja 2009. za profesionalno obavljanje funkcije predsjednika borda sljedovala mjesečna naknada od četiri prosječne zarade u tom društvu.

Prema Vukčevićević riječima, prosječna plata u preduzeću u vrijeme kad je Vujanović obavljao funkciju iznosila je oko 608 eura.

Mali akcionari i povjerioci “Radoja Dakića” saznali su koliko primanje uživa bivši šef uprave tek nakon što je njegova mjesečna zarada objavljena u imovinskom kartonu njegove supruge Njegosave Vujanović, bivšeg poslanika DPS-a.

“Član 3 Ugovora o radu je u suprotnosti sa Statutom društva, Zakonom o privrednim društima, Odluci Skupštine akcionara društva, po pitanju visine naknade. Zbog ovakve nestatutarne i nezakonite odredbe iz Ugovora o radu, tužilac je pretpio materijalnu štetu koja se ogleda u razlici između isplaćivane zarade i zarade koja je trebalo da se isplaćuje po odluci akcionara društva”, napominje se u tužbi Vujanovića Osnovnom sudu, koju je potpisao njegov advokat Marjan Marković.

Vukčević primjećuje da je Ugovor o radu sa Vujanovićem 27. decembra 2010. godine potpisao izvršni direktor Mihailo Tomović i tvrdi da je taj ugovor ništav “iako po zakonu odbor direktora sklapa ugovor sa izvršnim direktorom, a ne obratno”.

“Ugovor je potpisao kao zaposleni 'Radoja Dakića' iako nije dolazio na posao, a redovno je primao platu, regres i sve ostalo. Smatramo da se u preduzeću ne radi ništa, već samo otima i troši nezarađeno. Primaju platu od zakupa poslovnih prostora, rasprodaje i arčenja naše imovine, a na štetu akcijskog kapitala”, zaključio je Vukčević.

Prije tužbe tražio da još godinu prima platu

Prije nego što je tužio “Radoje Dakić”, bivši šef uprave je tražio od izvršnog direktora, a potom i od borda da mu, kao svim ostalim državnim i javnim funkcionerima, u periodu od godinu nakon prestanka obavljanja funkcije bude isplaćivana mjesečna zarada u istom iznosu.

Tom zahtjevu uprava i menadžment nijesu udovoljili jer za to, kako se tvrdi u zapisniku sa sjednice borda, nije postojao zakonski osnov. U svom zahtjevu Vujanović je tvrdio da javni funkcioneri koji profesionalno obavljaju tu funkciju u privrednim društvima u kojima država ili opština imaju najmanje 25 odsto kapitala, po zakonu imaju ista prava i obaveze kao i svi drugi državni i javni funkcioneri. Vlada i državni fondovi imaju oko 65 odsto vlasništva u “Dakiću”.

Galerija

Bonus video: