Institut Alternativa: DRI dati više novca da bolje kontroliše

"Najviše zabrinjava podatak da DRI trenutno radi sa ispod 50 odsto popunjenosti sistematizovanih radnih mjesta na poslu revizije”, rekao je Šošić
77 pregleda 0 komentar(a)
Marko Šošić, Foto: Luka Zeković
Marko Šošić, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 16.12.2013. 19:28h

Nevladina organizacija Institut Alternativa (IA) ocijenila je da je rješavanje pitanja finansijske nezavisnosti Državne revizorske institucije (DRI) jedan od važnih procesa u okviru reformi javnih finansija.

Izmjene i dopune Zakona o DRI kojima je trebalo da se riješi to pitanje, pripremljene su u oktobru 2011. godine ali taj akt nije došao do plenuma jer nije tada prošao Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo. Na te izmjene Evropska komisija (EK) je dala pozitivno mišljenje.

Rok za njegovo usvajanje bio je mart 2012. godine, a nedavno je ponovo formirana radna grupa koja će se time baviti.

Predstavnik Instituta Alternativa Marko Šošić za “Vijesti” je kazao da je u reformi javnih finansija najveći napredak ostvaren na polju državne revizije, ali da je došlo do zastoja u regulisanju finansijske nezavisnosti DRI.

"Od oktobra 2011. godine u skupštinskoj proceduri su izmjene Zakona o DRI kako bi se unaprijedila njena finansijska nezavisnost, dok Senat već više od četiri godine funkcioniše u nepotpunom sastavu. Najviše zabrinjava podatak da DRI trenutno radi sa ispod 50 odsto popunjenosti sistematizovanih radnih mjesta na poslu revizije. Uz to, nameće joj se sve više posla, izmjenama Zakona o finansiranju političkih partija i skupštinskim zaključcima pa je pitanje kako da postigne više sa polovičnim kapacitetima", rekao je Šošić.

Prema važećem zakonu predsjednik Senata DRI ima pravo na zaradu u iznosu koji je određen za predsjednika Ustavnog suda, član Senata kao sudija Ustavnog suda, dok se za ostale zaposlene primjenjuje Zakon o zaradama državnih službenika i namještenika

To rješenje, kako je ocijenio Odbor, suprotno je članu 100 Ustava kojim je definisano da je Vlada ta koja ima autonomiju u predlaganju budžeta.

Prema preporukama EK, DRI i Odbor za ekonomiju, budžet i finansije označeni su kao nosioci aktivnosti na izmjeni Zakona o DRI koji su u julu 2011. godine pripremili nova rješenja koja je matični odbor usvojio krajem oktobra.

Najvažnija novina koja je predlagana je da će odbor za ekonomiju utvrđivati na predlog DRI visinu njenog budžeta na koji će Vlada davati mišljenje, dok će se posebnim zakonom urediti pitanje zarada i drugih primanja zaposlenih u tom tijelu.

Prema važećem zakonu predsjednik Senata DRI ima pravo na zaradu u iznosu koji je određen za predsjednika Ustavnog suda, član Senata kao sudija Ustavnog suda, dok se za ostale zaposlene primjenjuje Zakon o zaradama državnih službenika i namještenika.

Predlozi su bili i da opštine i državna preduzeća u kojima država ima većinsko vlasništvo moraju u postupku izbora revizora imati saglasnost DRI.

Jedno od rješenja u izmjenama zakona je bilo da člana Senata (DRI) bira Skupština na predlog Odbora za ekonomiju, budžet i finansije umjesto Administrativnog odbora.

Taj predlog zakona je samo jedan u nizu koji je otvorio raspravu u Skupštini o tome da li Vlada treba da ima centralnu ulogu u donošenju nekih zakonskih rešenja kojima zadire u autonomiju drugih državnih organa.

Revizori nalaze greške, ali malo ko sluša

U Institutu Alternativa smatraju da poražavajuća statistika za preporuke iz prošlogodišnjeg izvještaja o reviziji završnog računa budžeta govori da DRI pronalazi probleme i preporučuje, a malo ko sluša.

“Vladin akcioni plan za ispunjavanje preporuka DRI je dokument na čiju se izradu nije utrošilo mnogo vremena, uz površan i neodgovoran pristup nalazima DRI. Osim toga, ni izvještaji o njegovom ispunjenju koje Vlada objavljuje nemaju pretjeranu vrijednost, jer donose opšte sudove, a zasnivaju se isključivo na podacima koje dostavljaju pojedini korisnici budžeta bez provjere tačnosti ovih tvrdnji”, ocijenio je Šošić.

Ministarstvo finansija u poslednjem izvještaju (za treći kvartal) o realizaciji preporuka DRI navelo je da se korisnici budžeta dosta nezainteresovano postavljaju u pogledu dostavljanja informacija o realizaciji Akcionog plana, te da su dostavljeni izvještaji izuzetno šturi i da se iz kvartala u kvartal ponavljaju konstatacije.

“Osim izvještaja korisnika budžeta Ministarstvo finansija nema drugi kontrolni mehanizam za praćenje realizacije Akcionog plana za implementaciju preporuka DRI. Uz to, rokovi koje je ministarstvo postavilo za dostavljanje informacija nijesu se poštovali, pa su pisane urgencije za dostavljanje izvještaja”, navelo je ministarstvo u dokumentu.

Bonus video: