Izgradnja autoputa prema sjeveru počinje u februaru, dogodine ćemo imati više od 600 miliona stranih investicija i rast ekonomije od 3,5 odsto, tokom 2014. godine biće ukinuti krizni porezi, radno zakonodavstvo biće fleksibilno, a Vlada će nastaviti sa ukidanjem biznis barijera.
Sve ovo obećao je premijer Milo Đukanović na sastanku Savjeta stranih investitora.
"Pregovore sa kineskim konzorcijumom, prvorangiranim za gradnju autoputa, privodimo kraju i od njih smo prije par dana dobili informaciju da završavaju saglasnost za kredit od Eksim banke i predlog da oko 25. februara naredne godine krenemo u realizaciju projekta", kazao je Đukanović.
Kineska kompanija za telekomunikaciju i infrastrukturu (CCCC international) ponudila je da dionicu autoputa od Smokovca do Mateševa u dužini 42 kilometra izgrade za 809 miliona eura, od čega će učešće državnog budžeta biti 120 miliona a preostalo kredit kineske državne Eksim banke.
Đukanović je kazao da 25. februar ne mora biti precizni rok, ali da će svakako biti u tom periodu. Ovo bi bio drugi početak gradnje autoputa, nakon 15. oktobra 2009. godine kada je ovu sabraćajnicu trebao da gradi hrvatski konstruktor. Iz Vlade je početkom godine najavljeno da će do kraja ove godine početi izgradnja.
On je najavio da će, ako se ostvari planirani ekonomski rast, tokom naredne godine Vlada moći da ukine krizne poreze koje su uveli prošle i ove godine. Kriznim porezima nazvao je takse "euro po euro", dodatni porez na plate preko 482 eura i povećani porez na dodatu vrijednost PDV.
Đukanović očekuje da u naredne tri godine budu realizovane investicije veće od tri miljarde eura, navodeći turističke komplekse na Luštici, Kumboru, Maljeviku, Kraljičinoj plaži i Miločeru, kao i podmorski energetski kabl za Italiju, drugi blok Termoelektrane Pljevlja, autoput i mogući početak istraživanja nafte i gasa na crnogorskom podmorju.
On je naveo da su dragocjene sugestije koje dobijaju od Savjeta stranih investitora i da su neke probleme već riješili, što pokazuje napredak na listi zemalja po lakoći poslovanja.
"Pospješivanje investicione klime treba da bude zadatak svih vlada u dužem vremenskom periodu kako bi strani i domaći investitori ulagali novac sa mogućnošću da ga oplode", naveo je Đukanović.
TV Vijesti, Daniela Vranković
Prema njegovim očekivanjima, zahvaljujući investicijama u Crnu Goru, kao i uticaju ekonomskog oporavka koji je počeo u EU zoni, SAD-u i Japanu narednih godina se može očekivati stabilan rast ekonomije.
On je najavio sklapanje novih sporazuma o slobodnoj trgovini sa mnogim zemljama, po ugledu na onaj sa Svjetskom trgovinskom organizacijom, kako bi povećali izvoz i smanjili veoma veliki spoljnotrgovinski deficit, što će, kako je rekao, biti šansa postojećim i novim investitorima jer će im se otvoriti druga tržišta za plasman proizvoda.
Premijer očekuje da crnogorska ekonomija ovu godinu završi sa rastom od 2,5 odsto, što je po njemu malo, ali bolje od prošlogodišnjeg minusa od dva odsto.
Svjetska banka je prije dva dana saopštila da će Crna Gora ove godine imati rast ekonomije od 1,8 odsto, a naredne 2,5 odsto ako se ostvare prognoze o velikim stranim investicijama.
Zakon o radu i kafa jedne kuvarice
Predsjednik Savjeta stranih investitora i direktor Telekoma Rudiger Šulc kazao je da poslodavcima veliki problem predstavlja što ne znaju da li važi Opšti kolektivni ugovor (OKU), jer postoje oprečne informacije o tome.
Na snagu 22. decembra stupa dio Zakona o radu koji određuje da poslodavci sa svim zaposlenima, sa kojima su duže od dvije godine zaključivali ugovor o radu na određeno vrijeme, moraju zaključiti ugovor na neodređeno ili raskinuti radni odnos
Đukanović je priznao da je to veliki problem i da će se Vlada više uključiti u njegovo rješavanje iako je to pitanje socijalnog dijaloga između poslodavaca i sindikata.
Direktor Crnogorske komercijalne banke Sabolč Horvat pitao je premijera kako će biti rješeno pitanje iz Zakona o radu o zapošljavanju na određeno ili neodređeno i naveo primjer iz svoje firme.
"Imali smo kuvaricu koja je bila zaposlena sa fiksnom platom, posao joj je bio da kuva i raznosi kafu. Nismo bili zadovoljni kvalitetom kafe i brzinom usluge, pa smo sa njom sklopili ugovor kao sa preduzetnikom. Kafa je sada veoma dobra, a i povećala je broj usluga tako da nam donosi sokove i peciva, a ljetos smo imali i izvrsnu hladnu kafu”, kazao je Horvat navodeći da tržište rada treba da bude fleksibilnije i pod uticajem konkurencije.
Đukanović se složio sa njim i najavio rješenja dilema i biznis barijera iz radnog zakonodavstva naredne godine.
Na snagu 22. decembra stupa dio Zakona o radu koji određuje da poslodavci sa svim zaposlenima, sa kojima su duže od dvije godine zaključivali ugovor o radu na određeno vrijeme, moraju zaključiti ugovor na neodređeno ili raskinuti radni odnos.
Mobilni operateri ljuti na Ministarstvo zbog poreza
Izvršni direktor Telenora Crna Gora Majk Malvebo požalio se na manjak transparetnosti i nedostatak komunikacije sa Ministarstvom finansija povodom najava koje su dobili iz medija o koje bi mogli opteretiti djelatnost komunikacija.
On je od premijera zatražio da posreduje u komunikaciji sa ministarstvom, što mu je Đukanović i obećao. Iz Ministarstva finansija je prešle sedmice najavljeno da bi takse od euro na mobilne telefone, od naredne godine mogao zamjeniti porez od pet ili sedam odsto na sve račune sa više od pet ili deset eura, što i dalje analiziraju.
Zakon o taksama isteče krajem godine a iz opozicije i SDP-a su najavili da neće prihvatiti njegovo produženje, zbog čega su iz Vlade najavili da analiziraju porez koji bi ga zamjenio.
Galerija
Bonus video:
