Socijaldemokratska partija (SDP) neće glasati za predlog budžeta za narednu godinu dok Ministarstvo finasija ne predloži operativni plan za naplatu poreskog duga i ne potpiše sa Elektropirvredom (EPCG) memorandum o izmirenju poreskih dugovanja tog preduzeća prema državi.
To je najavio poslanik SDP -a i član skupštinskog odbora za ekonomiju, budžet i finansije Damir Šehović, na sjednci tog tijela koje je razmatralo realizaciju zaključaka Skupštine povodom usvajanja zakona o budžetu za 2013. godinu.
On je, na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, kazao da je preduslov dobre rasprave o budžetu operativni plan naplate poreskog duga od 320 miliona eura i potpisan memorandum, kojim bi se garantovalo izmirenje poreskih obaveza EPCG u roku od dvije do tri godine.
"Ne možemo govoriti o novim poreskim nametima prije nego što riješimo pitanje prethodnih dugovanja", rekao je Šehović na sjednici Odbora, koji je razmatrao realizaciju skupštinskih zaključaka povodom usvajanja Zakona o budžetu za ovu godinu.
Milutin Đukanović, Nebojša Medojević i Damir Šehović
On je kazao da očekuje da će, u tom smislu, naići na razumijevanje Ministarstva finansija, zbog čega smatra da nema potrebe za kontrolnim saslušanjem, koje je predlagao poslanik Demokratskog fronta, Nebojša Medojević.
Medojević je predlagao da se prije izjašnjavanja o budžetu obavi kontrolno saslušanje predstavnika Ministarstva finansija i EPCG, s obzirom na najavu da SDP neće učestvovati u raspravi dok se ne riješi pitanje poreskog duga.
Članovi Odbora su pozitivno ocijenili podatak o 100 miliona eura boljoj naplati poreskih prihoda u ovoj godini, ali ne i činjenicu da taj novac nije preusmjeren na socijalna davanja, kako je bilo predviđeno jednim od skupštinskih zaključaka.
Šehović je saopštio da je bolja naplata poreskog duga u ovoj godini, između ostalog i rezultat borbe sa sivom ekonomijom, ali da je činjenica i da je višak od 100 miliona eura "prosut" na plaćanje garancija za Kombinat aluminijuma (KAP).
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanović, kazao je da je skupštinskim zaključcima bilo predviđeno da se viškovi od budžetskih prihoda, kroz rebalans, preusmjere na socijalna davanja, čime bi se poboljšala situacija u kojoj se nalazi veliki broj građana.
Aleksandar Damjanović
"Novac je potrošen na plaćanje garancija, umjesto na socijalna davanja", naveo je Damjanović.
On smatra da bi trebalo analizirati modele oporezivanja za narednu godinu i najavio da će tražiti puni prelazak na progresivno oporezivanje.
Damjanović je dodao i da očekuje odgovor nadležnih Vladinih resora kada je u pitanju realizacija zaključaka koji se odnose na izmirenje obaveza prema velikom broju radnika u Crnoj Gori, među kojima su bivši radnici "Radoja Dakića" i Autoprevoznog, za koje postoje sudske presude.
"Postoje nekretnine u okviru tih preduzeća, preko kojih bi se mogla izmiriti obaveze prema radnicima", saopštio je Damjanović.
Poslanik DPS-a, Zoran Jelić, smatra da podatak o uvođenju stečaja u 360 firmi nije zabrinjavajući jer se radi o malim i srednim preduzećima, ali da je problem kada se to desi sa velikim preduzećima, kao što je KAP
On tvrdi da se ne poštuju preporuke o smanjenju zarada zaposlenih u javnom sektoru, što potvrđuju izvještaji o radu regulatornih agencija.
"Ovdje su prije par dana bili ljudi iz regulatornih agencija, čiji izvještaji pokazuju da oni nijesu ispoštovali preporuke, niti imaju namjeru da to urade", naveo je Đukanović.
DF, kako je kazao, smatra i da bi prilikom vođenja poreske politike trebalo voditi računa da se prilikom oporezivanja dohotka fizičkih lica vodi računa o broju čanova njegove porodice.
Poslanik DF-a, Nebojša Medojević, saopštio je da u zaključcima nije bilo riječi o dugovanjima privatnog sektora međusobnog i prema Vladi. On je dodao da ta dugovanje, prema nekim podacima, iznose 34,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), zbog čega je neophodno uvođenje reda u toj oblasti.
"To je posljedica politike da prepusti privatnicima da oni rade kako hoće, dok država nema adekvatan mehanizam da to iskontroliše", rekao je Medojević i dodao da je ove godine u stečaj otišlo 360 preduzeća, zbog čega je neophodna revizija regulative.
On smatra i da bi trebalo skratiti rokove plaćanja obaveza, ali da je to problematično "jer su najveći dužnici istovremeno i najveći finansijeri Demokratske partije socijalista (DPS)".
Poslanik DPS-a, Zoran Jelić, smatra da podatak o uvođenju stečaja u 360 firmi nije zabrinjavajući jer se radi o malim i srednim preduzećima, ali da je problem kada se to desi sa velikim preduzećima, kao što je KAP.
On tvrdi da je mnogo više novoosnovanih preduzeća, nego onih koja su otišta u stečaj. Prema njegovim podacima 2012. godine je osnovano 2.800 preduzeća.
Jelić je kazao da Zakon nije prekršen kada je riječ o realizaciji zaključka koji se odnosi na preusmjeravanje novca iz budžeta na socijalne kategorije, s obzirom na to da nije bilo rebalansa, i dodao da je većina ispoštovala preporuke u vezi sa smanjenjem zarada u javnom sektoru.
Ministar finansija, Radoje Žugić, je u uvodnom izlaganju saopštio da su mjere fiskalnog oporezivanja doprinijele većem stepenu naplate poreskih obaveza od 100 miliona eura i da radna grupa koja je analizirala poresku politiku smatra da bi takozvani krizni porez trebalo da ostane na snazi.
Radoje Žugić
"Stav radne grupe je da krizni porez ostane i da se radi na radi na pripremi i definisanju mjera za unaprijeđenje poreske politike", rekao je Žugić.
On je saopštio i da je konačno zaustavljena dinamika rasta poreskog duga, koji je na kraju trećeg kvartala manji 25 odsto, dok je naplata bolja 55 miliona eura.
Direktor Poreske uprave, Milan Lakićević, smatra da su poreski obveznici u Crnoj Gori još u povlašćenom položaju, bez obzira što se ta institucija optužuje da je rigidna.
On je naveo da će PU uraditi sve da se obezbijedi bolja naplata poreskih dugovanja, ali da to ne zavisi samo od nje.
Lakićević je kazao da bi trebalo otpisati poreski dug preduzećima koja su likvidirana, jer njihova evidencija opterećuje bazu podataka.
Galerija
Bonus video:
