Ako su predstavnici Bečkog ekonomskog foruma imali podatke o životnom standardu građana Crne Gore, broju nezaposlenih, ogromnom jazu imeđu prosječnih plata i potrošačke korpe, stečaju u važnim preduzećima, ogromnom javnom dugu i deficitu budžeta, smanjenju plata, zamrzavanju penzija, povećanju poreza, krađi struje iz evropske interkonekcije na štetu i regiona..., onda nijesu mogli premijeru Milu Đukanoviću dodijeliti zvučnu nagradu za doprinos ekonomskom razvoju na nacionalnom i regionalnom nivou.
Da li su prethodno nabrojani parametri ili neki drugi i koji kriterijumi motivisali BEF za dodjelu nagrade nije za sada poznato, jer iz te organizacije još nije odgovoreno.
“Vijesti” čekaju odgovore na pitanja iz BEF šta ih je opredijelilo da Đukanoviću dodjele nagradu koju su prošle godine uručili aktuelnom ministru spoljnih poslova i bivšem premijeru Igor Lukšić.
“Vijesti” su juče tražile komentar od predstavnika poslodavaca, sindikalnih organizacija i Skupštine da li je nagrada zaslužena ako se ima u vidu postojeće stanje u ekonomiji, ali odgovora nije bilo ili su bili prilično šturi. Pojedini su odgovorili zaslužuje li premijer ovogodišnju nagradu.
Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković i predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović objasnili su “da su zauzeti, te da nemaju vremena da odgovore”.
Generalni sekretar Saveza sindikata (SSCG) Marko Nikčević kazao je da ne bi posebno komentarisao da li je nagrada zaslužena ako se ima u vidu postojeća ekonomska situacija u zemlji jer ne zna na osnovu kojih kriterijuma je onda dodijeljena.
“Oni koji su dodijelili nagradu vjerovatno znaju na bazi kojih činjenica su se za to opredijelili. Jedino što mogu reći da ekonomska situacija nije dobra i da se mora popraviti”, kazao je Nikčević.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USS) Srđa Keković rekao je da se postavlja pitanje na osnovu kojih kriterijuma je ta nagrada dodijeljena.
“Gledajući sa pozicije naše realnosti u Crnoj Gori ono što vidimo kao građani i socijalni partneri je da ekonomija još nije krenula u pravcu koji bi joj donio nagradu. Sve naše privatizacije koje smo uradili u prethodne dvije decenije nijesu dale rezultate, već su unazadile ekonomiju i tu nema prostora za nagradu. Ne otvaraju se nova radna mjesta, ne uvode se nove tehnologije, ne povećavaju zarade i životni standard, već je sve suprotno. Na osnovu tih parametara nema prostora za nagradu i ako je to bio kriterijum za dodjelu, onda predstavnici BEF-a nijesu imali pravi uvid u našu ekonomiju”, ocijenio je Keković.
Kako je dodao, ako je kriterujum da se pravi neoliberalna ekonomija onda je nagrada zaslužena u potpunosti.
“Zakoni su nam takvi da investitori imaju benefite kroz poresku politiku. Recimo, porez na dobit je devet odsto. Tu su i drugi popusti za strateške partnere”, kazao je Keković.
Sigurno je da važni makroekonomski pokazatelji ne idu u prilog da premijeru Đukanoviću bude dodijelje priznanje. Glavni među njima je državni dug koji je prijetnja javnim finansijama što su ukazale i važne međunarodne institucije. On je na kraju prošle godine bio 1,7 milijardi eura, dok je procjena da će na kraju ove dostići 1,89 milijardi. Prema Vladinim podacima iz marta ove godine, javni dug (u koji se računa državni dug, dugovi njenih preduzeća i garancije) iznosio je 2,32 milijarde ili 69 odsto BDP-a.
Drugi problem javnih finansija je deficit budžeta koji je za osam mjeseci ove dostigao čak 115 miliona eura i zbog pada garancija za Kombinat aluminijuma (KAP). Iz državne kase za KAP je dato prošle godine 23,4 miliona i ove još 113,5 miliona sa kamatama.
Prije nekoliko dana Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u izvještaju o Crnoj Gori navela je da je fiskalna pozicija države oslabila zbog plaćanja garancija KAP-a, a nivo javnog duga se naglo povećao u posljednjih nekoliko godina. Istakli su i da je deficit tekućeg računa koji iznosi blizu 20 odsto BDP-a najviši u regionu.
Novac za KAP u najvećem iznosu isplaćen je kroz nova zaduženja, ali i kroz “mjere štednje” koje su se prelile na teret građana i privrede.
Vlada je najprije u julu pošle godine uvela takse euro po euro na sim kartice, električna brojila, priključke za kablovsku televiziju i na upotrebu duvanskih proizvoda u ugostiteljskim objektima, i od uvođenja se u državnu kasu slilo 13,9 miliona eura.
Novac za KAP u najvećem iznosu isplaćen je kroz nova zaduženja, ali i kroz “mjere štednje” koje su se prelile na teret građana i privrede
Nakon toga od januara je uslijedilo uvođenje “kriznog poreza” gdje su plate iznad 720 eura bruto ili 482 eura neto oporezovane sa dodatnih šest odsto. Po osnovu primjene „kriznog“ poreza do sada je naplaćeno 6,5 miliona eura, a procjenjuje se da će se do kraja 2013. godine naplatiti oko 7,5 miliona.
Dio mjera štednje je i zamrzavanje penzija, čime je izbjegnuto njihovo povećanje za 3,3 odsto od januara ove godine, čime je država ove godine uštedjela oko 12 miliona eura.
Posljednja u nizu mjera štednje koja je urušila životni standard građana je povećanje osnovne stope poreza na dodatu vrijednost sa 17 na 19 odsto od prvog jula. Po tom osnovu, na godišnjem nivou, planirano je povećanje poreskih prihoda u iznosu od 35 do 40 miliona eura.
Nezaposlenost raste, a plate padaju
Ni podaci o nezaposlenosti i potrošačkoj korpi ne idu u prilog dodjeli nagrade. Prema jučerašnjim podacima Zavoda za zapošljavanje, na njihovoj evidenciji se nalaze 34.294 nezaposlenih što je za 3.718 više nego na isti dan prošle godine.
Statistika Monstata pokazuje da je nezaposlenih 48.700. Od početka godine do danas prosječna neto zarada je snižena sa 490 na 475 eura. Ako bi se upoređivao januar 2011. godine i oktobar ove, razlika bi bila još drastičnija jer je prosjek tada bio 505 eura. I ovakva prosječna plata je nedovoljna za potrebe četvoročlane porodice koja, da bi podmirila osnovne životne potrebe, mora da izdvoji 800 eura.
Prema jučerašnjim podacima Zavoda za zapošljavanje, na njihovoj evidenciji se nalaze 34.294 nezaposlenih što je za 3.718 više nego na isti dan prošle godine
Vučinić: Doprinos za dovođenje do bankrota
Godinu u kojoj je premijer dobio nagradu obilježilo je i uvođenje stečaja u dvije važne firme - KAP-u i Rudnicima boksita. Najprije je 8. jula uveden stečaj u KAP koji je dužan oko 360 miliona eura, a 19. novembra u Rudnike boksita na zahtjev Crnogorske komercijalne banke zbog duga od 1,59 miliona eura. Predsjednik skupštinske Komisije za kontrolu privatizacije Janko Vučinić kazao je da je Crna Gora bila zemlja u kojoj su glavnu riječ vodili radnici, a da je sada država penzionera, taksista i socijalnih slučajeva.
"Ne vjerujem da su ljudi iz Bečkog ekonomskog foruma toliko neznaveni pa da nisu znali kome daju nagradu. Dali su je čovjeku koji je svoju zemlju doveo pred bankrot i do ruba ekonomskog kraha. O tome svjedoče ugašena radna mjesta i preduzeća u stečaju", kazao je Vučinić, koji sumnja da je Đukanović kupio nagradu.
On je istakao da je “jedini ekonomski razvoj zabilježila njegova porodica i on koji je za kratak period od džeparoša džemperaša postao jedan od najbogatijih ljudi u regionu”. “Ako je to kriterijum za dodjelu, nagrada je otišla u prave ruke", kazao je Vučinić.
Državu sastanak koštao 18.000
Đukanović je u martu ove godine, kako se navodi na sajtu BEF-a, postao član odbora pokrovitelja (Patrons Committee) BEF-a u kome su federalni kancelar Austrije Verner Hajman, bivši premijer Albanije Sali Beriša, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, premijeri Bugarske Bojko Borisov, Kosova Hašim Tači, Hrvatske Zoran Milanović, Makedonije Nikola Gruevski i Moldavije Vladimir Filat. Član Odbora guvernera je guverner Centralne banke Milojica Dakić, a član ekonomskog odbora predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković. BEF je je osnovan 2004. godine sa ciljem da se promoviše ekonomska saradnja zemalja od Jadranskog do Crnog mora.
"Bečki ekonomski razgovori - upoznajte Crnu Goru u Beču" održani su 7. oktobra ove godine, a Vlada je prije toga usvojila Sporazum o saradnji sa BEF-om. Na tom sastanku koji je koštao državu 18.000 eura predstavljeni su njeni potencijali i mogućnosti ulaganja.
Galerija
Bonus video:
